https://rs-lat.sputniknews.com/20220421/ruska-duma-ankara-je-prenela-kljucnu-poruku--niko-ne-namerava-da-ratuje-za-ukrajinu-1136661620.html
Ruska Duma: Ankara je prenela ključnu poruku – niko ne namerava da ratuje za Ukrajinu
Ruska Duma: Ankara je prenela ključnu poruku – niko ne namerava da ratuje za Ukrajinu
Niko ne planira da bude garant bezbednosti Ukrajine i da ratuje za nju, što potvrđuje stav niza vodećih zemalja sveta, izjavio je za Sputnjik član Komiteta... 21.04.2022, Sputnik Srbija
2022-04-21T12:10+0200
2022-04-21T12:10+0200
2022-04-21T12:10+0200
rusija
rusija – politika
rusija
kriza u ukrajini
ukrajina
garancije
bezbednost
turska
/html/head/meta[@name='og:title']/@content
/html/head/meta[@name='og:description']/@content
https://cdnn1.img.rs.sputniknews.com/img/07e6/02/16/1134645498_0:303:3101:2047_1920x0_80_0_0_314c93a3679902fd1b61b18abc6ce829.jpg
On je tim rečima prokomentarisao izjavu turskog ministra spoljnih poslova Mevluta Čavušoglua koji je rekao da Turska nije protiv toga da bude garant Ukrajini, ali Kijev zahteva da to bude po ugledu na član 5 Povelje NATO-a o kolektivnoj odbrani. Kako je istakao šef turske diplomatije, „tome se protive i SAD i Velika Britanija i Ankara“. Prema njegovom mišljenju, iznoseći zahteve za bezbednosne garancije, „ukrajinska strana samo potvrđuje tezu da je beskorisno voditi bilo kakve pregovore sa zvaničnim Kijevom“.Podsetimo, u članu 5 Povelje NATO-a stoji, između ostalog, da će se „oružani napad na jednu (ugovornu stranu) ili nekoliko njih u Evropi ili Severnoj Americi smatrati napadom na sve njih“.Specijalna vojna operacija Rusije u UkrajiniPredsednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara objavio o početku vojne operacije demilitarizacije Ukrajine. On je u obraćanju sugrađanima rekao da okolnosti „zahtevaju odlučnu i hitnu akciju“, pošto su se republike Donbasa obratile Moskvi za pomoć. Putin je istakao da je cilj operacije „zaštita ljudi koji su već osam godina izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima“. Za to je, prema njegovim rečima, planirano da se izvrši „demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine“ i da se privedu pravdi svi ratni zločinci odgovorni za „krvave zločine nad civilima“ u Donbasu.
https://rs-lat.sputniknews.com/20220407/lavrov-ukrajina-predstavila-nacrt-sporazuma-sa-rusijom--odstupaju-od-dokumenta-iz-istanbula--1136244383.html
https://rs-lat.sputniknews.com/20220401/kijev-nece-dobiti-od-amerike-i-saveznika-garancije-koje-trazi-1136045225.html
ukrajina
turska
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
2022
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
https://cdnn1.img.rs.sputniknews.com/img/07e6/02/16/1134645498_0:0:2729:2047_1920x0_80_0_0_33e4e0b1babdf7bf229357457ab0b111.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
rusija – politika, rusija, kriza u ukrajini, ukrajina, garancije, bezbednost, turska
Ruska Duma: Ankara je prenela ključnu poruku – niko ne namerava da ratuje za Ukrajinu
Pratite nas
Niko ne planira da bude garant bezbednosti Ukrajine i da ratuje za nju, što potvrđuje stav niza vodećih zemalja sveta, izjavio je za Sputnjik član Komiteta Državne dume za međunarodne poslove Dmitrij Belik.
On je tim rečima prokomentarisao izjavu turskog ministra spoljnih poslova Mevluta Čavušoglua koji je rekao da Turska nije protiv toga da bude garant Ukrajini, ali Kijev zahteva da to bude po ugledu na član 5 Povelje NATO-a o kolektivnoj odbrani. Kako je istakao šef turske diplomatije, „tome se protive i SAD i Velika Britanija i Ankara“.
„Ankara je u stvari prenela ključnu poruku – niko u svetu danas ne namerava da ratuje za Ukrajinu. Očigledno je da vodeće zemlje sveta odlično razumeju igru Kijeva koji je spreman da ratuje za svoje sebične interese, ne samo do poslednjeg Ukrajinca, nego i da uključi vojsku drugih zemalja u svoju odbranu“, rekao je Belik, komentarišući izjavu Čavušoglua.
Prema njegovom mišljenju, iznoseći zahteve za bezbednosne garancije, „ukrajinska strana samo potvrđuje tezu da je beskorisno voditi bilo kakve pregovore sa zvaničnim Kijevom“.
Podsetimo, u članu 5 Povelje NATO-a stoji, između ostalog, da će se „oružani napad na jednu (ugovornu stranu) ili nekoliko njih u Evropi ili Severnoj Americi smatrati napadom na sve njih“.
Specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini
Predsednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara objavio o
početku vojne operacije demilitarizacije Ukrajine. On je u obraćanju sugrađanima rekao da okolnosti „zahtevaju odlučnu i hitnu akciju“, pošto su se republike Donbasa obratile Moskvi za pomoć. Putin je istakao da je cilj operacije „
zaštita ljudi koji su već osam godina izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima“. Za to je, prema njegovim rečima, planirano da se izvrši „demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine“ i da se privedu pravdi svi ratni zločinci odgovorni za „krvave zločine nad civilima“ u Donbasu.