10:13 15 Decembar 2019
Slušajte Sputnik
    Jedrenjak Jadran

    Hrvatska do Malte: Bizaran preokret u slučaju „Jadran“

    © CC0
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Piše
    32612
    Pratite nas

    Vlada Hrvatske ne odustaje od zahtjeva da školski brod „Jadran“ bude u hrvatskom vlasništvu, što je ovih dana potvrđeno i slanjem protestne note zvaničnog Zagreba vlastima Crne Gore i Malte, zbog međunarodnog krstarenja „Jadrana“ na relaciji Tivat—Valeta—Tivat.

    U noti upućenoj Vladi Crne Gore navodi se da je isplovljavanje broda na koji Republika Hrvatska ima pravo vlasništva čin suprotan dobrosusjedskim odnosima dviju država, odnosno svojesvrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose, dok je od Malte diplomatskim putem zatraženo da otkaže gostoprimstvo „’Jadranu‘ i njegovoj posadi“.

    Preduzimanjem ovakve diplomatske akcije zvanični Zagreb očigledno najavljuje da će ubuduće u svakoj prilici nastojati da maksimalno oteža krstarenje i korišćenje školskog broda Mornarice Vojske Crne Gore u međunarodnim vodama. To se moglo već naslutiti i prema brojnim medijskim napisima hrvatskih medija, koji su prije samo nekoliko mjeseci tvrdili da je tamošnji ministar odbrane Damir Krstičević jasno poručio svom crnogorskom kolegi Predragu Boškoviću da je „povratak školskog broda ’Jadran‘ jedan od temeljnih spoljnopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske prema Crnoj Gori“.

    Što se pak tiče odgovora crnogorske strane, on je u svim dosadašnjim epizodama hrvatsko-crnogorskih odnosa koji su po pravilu značili zahtjeve hrvatske strane prema Crnoj Gori — bilo da se radilo o pitanju Prevlake, nominacije Bokeljske mornarice za Unesko, ili školskog broda „Jadran“ — uvijek bili jednoznačni, uz formulaciju da ta pitanja „ne mogu poremetiti dobrosusjedske i prijateljske odnose Crne Gore i Hrvatske“. Takođe, gotovo po pravilu, svako od tih „otvorenih putanja“ se na kraju završavalo zadovoljenjem hrvatske strane, odnosno popuštanjem zvanične Podgorice.

    Kako prenose pojedini crnogorski mediji, hrvatski izvori navode da će hrvatska strana sada „definitivno ići na zaoštravanje odnosa sa Crnom Gorom u vezi sa ’Jadranom‘“. Hrvati takođe najavljuju da ubuduće „neće biti komotne plovidbe broda izvan crnogorskih teritorijalnih voda“, dok takođe postoje i ideje da Hrvatska „uspori put Crne Gore prema EU, dok se ne riješi sukcesija vojne imovine, a posebno status ’Jadrana‘“.

    Do ovog trenutka ni hrvatska ni crnogorska strana ne žele da izlaze u javnost na temu koliko se do sada odmaklo u pitanju spora oko vlasništva nad školskim brodom „Jadran“. Hrvati svoje pravo nad jedrenjakom temelje na činjenici da je brod „Jadran“, koji je bio u sastavu ratne mornarice bivše JNA, svoju bazu imao u ratnoj luci „Lora“ u Splitu. Međutim, kako je nakon izbijanja građanskog rata u SFRJ između svih republika bivše Jugoslavije postignut dogovor da se sve naoružanje i vojne instalacije, koje su se na početku sukoba našle na teritoriji pojedinih republika, mogu smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i školski brod „Jadran“, koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom „Arsenalu“, ostao u posjedu Crne Gore.

    Takođe, ni Crna Gora nije bez ozbiljnih argumenata, a u prilog tome ide činjenica da je kroz svoju osam decenija dugu istoriju brod „Jadran“ konstantno bio vezan za Boku i svoju prvu matičnu luku Tivat, dok sa duge strane nema ni govora o tome da Hrvatska polaže ozbiljnije pravo u smislu finansiranja i same izgradnje broda, jer je sam brod najviše finansiran od sredstava prikupljenih iz Srbije, dok je najveću sumu za izgradnju iz svog ličnog fonda priložio kralj Aleksandar Prvi Karađorđević.

    Ono što bi moglo da zabrine one koji sa aspekta crnogorskih interesa promatraju čitav slučaj svakako jesu neka prethodna pisanja hrvatskih medija da je postojao određeni dogovor da brod „Jadran“ bude usidren u Splitu i da ga koriste i hrvatska i crnogorska mornarica, dok bi za sam brod bilo dogovoreno bizarno rešenje da bude vođen kao resurs NATO-a. S tim u vezi bi se i potonja protestna nota Zagreba mogla tumačiti kao dodatan pritisak na Crnu Goru, da neki sličan ovakav dogovor bude pretočen u realnost.

    U svakom slučaju, vođena prethodnim iskustvima po pitanju Prevlake i kandidature Bokeljske mornarice i kulturnog blaga Bokelja za Unesko, čini se da hrvatska strana ni u slučaju školskog broda „Jadran“ nema nijedan razlog da popušta, već da samo pojača pritisak, jer se aktuelno crnogorsko rukovodstvo na koncu uvijek pokazalo kao kooperativno kada su u pitanju hrvatski interesi u Crnoj Gori. A takođe, za razliku od Podgorice, do sada se pokazalo i da se zvanični Zagreb uopšte ne usteže od mogućeg diplomatskog zaoštravanja sa Crnom Gorom kad god procijeni da su na kocki hrvatski interesi.

    Tagovi:
    Jadran, spor, brod
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga