00:24 12 Decembar 2018
Slušajte Sputnik
    Vojska Kirgistana

    Nema povratka: Na pomolu novi svetski potresi i otvaranje velikog žarišta

    © AP Photo / David Goldman
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    0 1261

    Centralna Azija može postati novi „Bliski istok“ po broju potencijalnih sukoba i zbog toga je izuzetno značajna saradnja između Rusije i Turske, kaže u intervjuu za Sputnjik Filip Kovačević, profesor sa Univerziteta u San Francisku. On ističe da duboka polarizacija unutar američke elite pogoduje brzom jačanju alternativnih svjetskih centara moći.

    Kongresni izbori koje mnogi u SAD smatraju plebiscitom za ili protiv Trampa održavaju se u novembru. Kako u tom smislu vidite trenutnu situaciju na američkoj političkoj sceni?

    — Apsolutno sve što se trenutno dešava na američkoj političkoj sceni je vezano za novembarske izbore za Kongres. Svaki dan donosi neki novi skandal i situacija će se po tom pitanju sve više radikalizovati. Mislim da američka politička elita nije bila ovako podjeljena još od vremena građanskog rata u 19. vijeku. I tada, kao i sada, sukob je bio između, uslovno rečeno, liberalno-globalističke i nacionalno-konzervativne frakcije političke i ekonomske elite. Sjevernjačke države su bile zainteresovane za jačanje moći izvorno američke industrije, dok su južnjačke države bile dio evropske (britanske) ekonomske mreže, kroz proizvodnju pamuka i ostalih sirovina. Interesantno je da je (i) tada zvanična Rusija bila protivnik proglobalističke opcije, pa je, na primjer, ruski car Aleksandar Drugi poslao rusku flotu u pomoć američkom predsjedniku Linkolnu. Kasnije su i Linkoln i Aleksandar Drugi ubijeni, a moguće je da su oba lidera bila žrtve slične obavještajne kuhinje, koja sada prijeti i Trampu.

    Da li Tramp može izdržati pritisak duboke države i politički preživjeti?

    Filip Kovačević
    © Foto :
    Filip Kovačević

    — Vjerujem da je Trampu jasna velika moć svojih protivnika. Zbog toga je on već krenuo u žestoku izbornu kampanju kroz održavanje mitinga u svim ključnim američkim državama. Tramp zna da bi pobjeda demokrata na izborima potpuno paralizovala sve njegove buduće poteze i ugrozila šanse da bude ponovo izabran za predsjednika. Problem demokrata je da oni za dvije godine nisu proizveli neku jaku ličnost, koja bi mogla da se suprostavi Trampu. Zbog toga je njihova jedina nada u ovom trenutku tzv. duboka ili paralelna država, jer su uticajni ljudi koji je čine, posebno u medijima, obavještajnom aparatu i sudstvu, njima ideološki naklonjeni.

    Kako ocjenjujete aktuelno stanje i procese u američkom društvu? Nedavno je čak duboka Amerika optužila Henrija Kisindžera da šuruje sa Rusima. Koliko su politički i društveni rovovi u Americi ozbiljni? U kom pravcu se Amerika kreće?

    — Ukupno stanje u američkom društvu nije dobro. Vrlo je moguće da će neprijateljstvo na vrhu provocirati organizovano nasilje u samom društvu. Rasni i klasni sukobi se već opasno naziru u nekim američkim državama. Putujući kroz SAD, naišao sam na velike ideološke razlike i nedostatak želje za kompromisom. I Trampu i njegovim protivnicima odgovara ovakvo stanje. Trampu odgovara da izigrava žrtvu, jer tako motiviše građane da glasaju za njega, a demokratama odgovara da od njega prave đavola i rusku marionetu, jer tako motivišu svoju izbornu bazu koja je veća nego baza republikanaca. Rusofobija je demokratama postala glavni izborni adut. To je znak da ne žele da se suoče sa realnim problemima američkog društva, kao što su siromaštvo, organizovani kriminal, propadanje infrastrukture, itd. 

    Amerika se trenutno nalazi u ekonomskom i političkom ratu sa gotovo svim saveznicima, a čini se da se situacija sa Turskom naročito otela kontroli. Tu su i zategnuti odnosi sa Njemačkom, kao i strateško nadmetanje sa Rusijom i Kinom… Kako u tom smislu vidite buduću poziciju SAD na međunarodnoj sceni? Ima li više mjesta povratku na stari globalistički model koji je vladao prije dolaska Trampa, sa Amerikom kao liderom slobodnog svijeta?

    — Još je drevnogrčki filozof Heraklit zapisao da se ne može dva puta zakoračiti u istu rijeku. Dakle, povratka na stari neoliberalni globalistički poredak nema. Međutim, i novi multipolarni poredak je daleko od stabilizacije i ravnoteže. To znači da ćemo u narednom periodu vidjeti veliki broj geopolitičkih turbulencija, demokratskih smjena vlasti i državnih udara, raspada starih saveza i stvaranja novih, a moguće i nove regionalne sukobe, posebno u zonama dodira između velikih sila. Centralna Azija može postati novi „Bliski istok“ po broju potencijalnih sukoba i zbog toga je izuzetno značajna bliska saradnja između Rusije i Turske. Rat između ove dvije države je, po mom mišljenju, već bio na dnevnom redu određenih moćnih krugova na Zapadu. Turski predsjednik Erdogan se sada okrenuo u smjeru Rusije, ali se nalazi na udaru sve većeg broja protivnika na Zapadu. Nije zbog toga čudno što su prije nekoliko dana Moskvu posjetili turski ministri spoljnih poslova i odbrane, kao i šef turske obavještajne službe Hakan Fidan.

    Čini se da je nova evroazijska osa, koja će uz Tursku i Rusiju vjerovatno uključiti i Njemačku, na pomolu. Dakle, Berlin—Moskva—Ankara, stogodišnji san mnogih evroazijskih mislilaca. Jasno je da duboka polarizacija unutar američke elite pogoduje brzom jačanju alternativnih svjetskih centara moći.

     

    Tagovi:
    Filip Kovačević, Region
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga