15:39 21 Novembar 2018
Slušajte Sputnik
    TV i daljinski

    Ugasite televizor i videćete — Crna Gora nestaje

    CC0
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    2456

    Negativni prirodni priraštaj, bijela kuga, u prvoj polovini 2018. godine zabilježen je u čak 17 od 23 opštine u Crnoj Gori, pokazuju podaci državnog Zavoda za statistiku (Monstat). Broj rođenih je veći od broja umrlih sveg u šest crnogorskih gradova, i to u Podgorici, Budvi, Rožajama, Baru, Petnjici i Tivtu.

    Sa druge strane, lista gradova koji tiho nestaju je mnogo šira, a najgora situacija je u Pljevljima gdje je broj preminulih za 144 veći od broja rođenih. Prestonica Cetinje takođe tradicionalno bilježi veliki minus u natalitetu, pa je broj umrlih u tom gradu do kraja juna bio 124, dok je rođenih bilo duplo manje — 62.

    U Herceg Novom za prvih pola godine preminulo je 177 građana, a rodilo se 132. Slična situaciju je i u Ulcinju gdje je broj umrlih za 36 veći od rođenih, a na listi opština koje su u minusu po broju stanovnika redom se nižu Andrijevica, Berane, Plav, Bijelo Polje, Danilovgrad, Gusinje, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Plužine, Šavnik i Žabljak.

    Da su trendovi zabrinjavajući svjedoče i uporedni podaci u proteklim decenijama. Tako se prirodni priraštaj u Crnoj Gori sa 5.636 stanovnika, koliko je iznosio 1991. godine, do 2011. godine višestruko smanjio na 1.368 stanovnika, a brojke su naročito surove ako se uporede stope prirodnog priraštaja iz 1951. i 1961. godine koje su prije pola vijeka prelazile 20 odsto, da bi ta stopa na poslednjem popisu 2011. iznosila svega 2,2 odsto.

    Sociolog Ilija Malović napominje da je fenomen bijele kuge najprisutniji u visokorazvijenim zemljama, ali i zemlje sa slabom ekonomskom pozicijom sve više pate od te pošasti. Kada je riječ o Crnoj Gori, poslednji podaci, prema Maloviću, ukazuju da situacija sa bijelom kugom „postaje alarmantna“.

    „Dok vlast prikazuje bajkovitu sliku crnogorske stvarnosti, koristeći medijski i svaki drugi monopol, očigledno je da se Crna Gora prazni. Da budemo jasni, iseljavanje stanovništva je bila jedna od odlika Crne Gore kroz čitav 19. i 20. vijek, ali i pored velike migracije uvijek je bilo stanovništva koje je ostajalo, prirodni priraštaj je bio visok“, kaže Malović sa Sputnjik.

    Situacija na tom polju se danas drastično promijenila, a razlozi su, smatra on, prije svega ekonomski, ali se tiču i društvenih vrijednosti koje se promovišu kao nacionalni kanon.

    „Ekonomski razlozi koji nepovoljno utiču na odluku o rađanju su male plate, hronična nezaposlenost, nepostojanje elementarne ekonomske sigurnosti, rad na crno i stanje u kojem je većina građana ekonomski zavisna od države kroz programe socijalne pomoći, milostinje i kredita. Ovo je sve slika ekonomske realnosti Crne Gore koja se da primijetiti čim ugasite program državne televizije. Ako objektivno pogledate Crna Gora je prostor gdje cvjetaju socijalno beznađe i ekonomska letargija, a tada porodični život prelazi u drugi ili treći plan“, objašnjava naš sagovornik.

    Malović ukazuje i na nedostatak jasnih društvenih normi, vrijednosti i odgovornosti, kao i na nebrigu vlasti za sopstvene građane.

    „U takvim okolnostima reakcija građana uvijek su socijalna samoizolacija i nedostatak elana za formiranje porodice. Ovakva klima ohrabruje i odlazak iz zemlje, pa se mladi dijele na one koji odlaze i one koji pripremaju odlazak. U zemlji gdje većina mladih želi da ode nemate spremnost za donošenje važnih životnih odluka, ali ni spremnost za političke promjene pošto niko ne želi da se bori za promjene u zemlji koju svako napušta“, jasan je Malović.

    Na negativne demografske trendove u Crnoj Gori kritično utiče, kaže naš sagovornik, i neoliberalna ideologija koju crnogorska vlast nekritički prihvata.

    „Ona ohrabruje egoističke (potrošačke) životne stilove, a kriterijum uspjeha je novac. U takvim okolnostima imati dijete postaje socijalni teret koji koči. Kad se ovom dodaju i kriterijumi za obrazovanost prema kojima se par sa više djece posmatra kao zaostao i needukovan, jasno je da uz ekonomsku devastaciju dolazi i devastacija nataliteta“, objašnjava Malović.

    Prema riječima našeg sagovornika, vulgarnim prihvatanjem neoliberalnih dogmi i Crna Gora je prihvatila šemu kako treba da živi prosječan stanovnik kapitalističkog raja čiji se model uzima na Zapadu.

    „Međutim, Crna Gora nije ni Monako ni Monte Karlo, ona je ekonomski razorena, identitetski podijeljena, politički hronično nestabilna. Nema ni infrastrukturnih uslova da bi se u njoj glumio visoki standard. Nema dovoljno škola, vrtića, bolnica, puteva, posla, pa je onda najčešća reakcija mladih odustajanje od porodice“, kaže on.

    Malović problem ilustruje i ličnim iskustvom, jer je i njegova porodica sa prostora najteže pogođenih bijelom kugom — iz Drobnjaka koji većim delom pripada teritoriji Šavnika, gradića koji je skoro pa nestao. Iako kraj bogate prošlosti, danas je potpuno opusteo. Drobnjak se preselio u istoriju, priče, pjesme. Pred svake izbore građani Šavnika su slušali najdivnija obećanja vlasti, da bi na kraju spali na plan da se gradić definitivno raseli i nestane. To je grad u kojem ne živi ni njegov gradonačelnik, a već nekoliko godina nije bilo nijedno vjenčanje.

    „Na jedinom bilbordu u Šavniku stoji natpis: ’Da je vječna Crna Gora!‘. Ovakva slika govori sama za sebe“, zaključuje Malović.

    Tagovi:
    bela kuga, stanovništvo, Crna Gora
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga