23:24 20 Novembar 2018
Slušajte Sputnik
    Zastava Crne Gore

    Oj, svijetla majska zoro: Hoće li se polumjesec naći na crnogorskoj zastavi

    © Fotolia / Kichigin19
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    5732

    Više bošnjačkih organizacija iz dijaspore pokrenulo je inicijativu da se Njegošev „Gorski vijenac“ i djelo Danila Kiša „Peščanik“ zabrane za izučavanje u školama s obrazloženjem da se radi o „nacionalističkim djelima prema islamu i muslimanima“, a traže i da se ukine Njegoševa nagrada. Međutim, nekima je i to malo.

    Nasuprot stavu Bošnjačkog vijeća iz kog su juče demantovali da podržavaju pomenutu inicijativu, oglasila se i Bošnjačka stranka (BS), koja kao dio vladajuće koalicije u Crnoj Gori ne samo da podržava brisanje Njegoša iz obrazovnog sistema, već je otišla korak dalje, poručivši da će se zalagati da simbol na državnoj zastavi Crne Gore ubuduće bude i polumjesec.

    Iz Bošnjačke stranke, koja osim potpredsjednika Vlade drži i više ministarstva u Vladi Crne Gore, poručili su da inicijativu bošnjačkih organizacija iz dijaspore smatraju legitimnom, dok je poslanik BS-a Ervin Ibrahimović potvrdio da će njegova partija u okviru radne grupe za izborne i druge reforme predložiti da se na crnogorskoj zastavi pored krsta nađe i polumjesec.

    „Mi smo za građansku Crnu Goru. Ako krenemo od toga da je Crna Gora država svih građana, vjerujem da nikom neće smetati da li ima polumjesec ili neki drugi vjerski simbol. Ali sam ipak za to ili da u toj državi svi budemo jednaki ili da nemamo favorita“, kazao je Ibrahimović, koji je dodao da mu ne smeta krst na crnogorskoj zastavi, ali mu smeta što nema polumjeseca.

    On je kao politički predstavnik Bošnjaka još jednom ocijenio kao legitimnu i dobronamjernu inicijativu bošnjačke dijaspore da se iz školskih programa odstrane Kiš i Njegoš, kazavši da se za potpisnike inicijative „ne može reći da nemaju stručnost“.

    „Podržavam ono što će napokon staviti tačku na podjele. Moramo podsjetiti da su u prošlosti neki zli inspiratori koji su dijelili ove prostore iskoristili nedovršenu priču o Njegošu i onaj neprosvijećeni dio i uspjeli njima da manipulišu. Znamo šta se sve dešavalo i šta je učinio genocid u Bosni“, zaključio je poslanik Bošnjačke stranke.

    Ova tema izazvala je priličan broj reakcija na portalima i društvenima mrežama, i to od onih nešto ozbiljnijih „da nam se đedovi u grobu prevrću“, te „da nam preci nisu ginuli da bih ja danas salutirao zastavi sa polumjesecom“, do nešto komičnijih koji se zalažu za novu verziju stihova crnogorske himne — „Oj, svijetla majska zoro, selam alejkum Crna Goro!“, a prisutno je i dosta sarkazma, pa neki predlažu da se ovog puta „Srbi ne miješaju u bratske odnose Montenegrina i Bošnjaka“.

    Činjenica da je inicijativa o protjerivanju Njegoša i Kiša iz škola podršku dobila od Bošnjačke stranke koja u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) na državnom nivou čini vlast, upućuje da ideje bošnjačke dijaspore svoje uporište imaju i u relevantnim političkim strukturama u Crnoj Gori.

    Pritom, ako je za Njegoša manje-više jasno šta smeta muslimanima, teže je dokučiti zašto im Kiš nije po volji, osim ako je u pitanju to što na jednom mestu pominje Muhameda i svinjetinu u istom kontekstu.

    Istoričar dr Budimir Aleksić smatra da za sve one koji prate dešavanja na političkoj sceni na prostoru bivše Jugoslavije u poslednjih tridesetak godina ova inicijativa ne može biti iznenađujuća. On napominje da je još 1982. godine za vrijeme SFRJ postojala slična inicijativa, i to od srednjoškolske profesorice iz Sarajeva Mubere Mujagić, koja je, kako kaže, „tražila da se Njegošev ’Gorski vijenac‘ izbaci iz obrazovnog sistema bivše Jugoslavije sa obrazloženjem da on sadrži rasističke teze i elemente mržnje protiv muslimana“.

    „Muslimanski intelektualci i politički djelatnici to kontinuirano ponavljaju u proteklih tridesetak godina tako da ova inicijativa nije iznenađujuća. Inače, to je potpuno beslovesna inicijativa koja očituje nerazumijevanje elementarnih postulata teorije književnosti od strane navodnih intelektualaca i kulturnih stvaralaca iz reda muslimana Bošnjaka“, kaže Aleksić za Sputnjik.

    Naš sagovornik ističe da je ono što je kod inicijative o zabrani Njegoša prije svega „opasno i indikativno“, jeste „sprega koja dolazi iz kruga mislimansko-bošnjačkog ideološkog projekta i crnogorskog ideološkog projekta“.

    „Treba podsjetiti da je sličnu inicijativu prije dvadesetak godina elaborirao Andrej Nikolaidis, koji je u jednom intervjuu za hrvatske novine takođe optužio Njegoša da je njegovo djelo teorijsko utemeljenje genocida nad muslimanskim, odnosno bošnjačkim narodom, te da je Njegoš u ’Gorskom vijencu‘ precizno odredio koordinate etničkog čišćenja koje je, kako kaže, posle sprovodio Radovan Karadžić. I upravo takve ideje i stavovi su tog pisca preporučile za najveće državne nagrade u Crnoj Gori i dobijanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, i visoku funkciju savjetnika predsjednika Skupštine Crne Gore (Ranka Krivokapića)“, napominje Aleksić.

    U tom smislu naš sagovornik primjećuje da između stavova muslimanskih i dukljansko-montenegrinskih intelektualaca i političara postoji očigledna podudarnost po pitanju Njegoša.

    „Sve što ova vlast radi u proteklih dvadeset godina predstavlja negaciju Njegoševog nasleđa, i nasleđa mitropolitsko-vladarske kuće Petrovića i istorijske Crne Gore. Tako da me ne bi začudilo da ovaj režim, naročito ako na tome bude insistirala Bošnjačka stranka, zaista uvaži ovu inicijativu i pokrene postupak za eliminisanje Njegoša iz obrazovog sistema i javne svijesti uopšte u Crnoj Gori“, dodaje Aleksić.

    Na kraju razgovora za Sputnjik, naš sagovornik se osvrnuo i na navode iz inicijative koji tvrde da su upravo djela Njegoša i Kiša doprinijela da „država Bosna i Hercegovina postane mjesto koje je na najdrastičniji način bilo izloženo rušiteljskim nagonima dvaju ključnih nacionalističkih ideologija 20. stoljeća, odnosno velikosrpske i velikocrnogorske“.

    „U pitanju je klasična zamjena teza. Zapadni faktor koji je produkovao krizu i koji je svojom politikom doveo do razbijanja bivše Jugoslavije je praktično potpuno aboliran, a niko ni ne pominje Islamsku deklaraciju Alije Izetbegevića nastalu osamdesetih godina prošlog vijeka, koja sadrži jednu islamsku fundamentalističku ideološku matricu. Dakle, u tom dokumentu niko, ni od zapadnih sila, ni od analitičara iz kruga muslimanskih i crnogorskih intelektualaca, ne prepoznaje knjigu i djelo koje je bilo izvor mržnje i sukoba između naroda koji žive na tlu bivše Bosne i Hercegovine, nego elemente mržnje i sukoba traže u Njegoševom ’Gorskom vijencu‘, što je paradoksalno i zaista van pameti“, zaključuje Aleksić.

     

    Tagovi:
    crna Gora, Njegoš, Danilo Kiš
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga