16:56 23 Januar 2021
Slušajte Sputnik
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Piše
    0 470
    Pratite nas

    U javnosti Crne Gore podigla se prašina povodom mišljenja Venecijanske komisije (VK) o vladinom Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja kojim se, po mnogima, predviđa otimanje imovine Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori do 1918. godine.

    Dok iz Vlade tvrde da je Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje na aktuelni Prijedlog zakona, iz Mitropolije poručuju suprotno, tvrdeći da nije prošla ključna odredba zakona, a to je da se jednostranim popisnim aktom obriše imovina Mitropolije i drugih crkvenih i vjerskih subjekata i to bez ikakvog sudskog postupka i administrativne procedure.

    Konačan stav u ponedjeljak

    Da je uistinu i dalje nepoznat konačan stav Venecijanske komisije, potvrdio je portparol te institucije Panos Kakaviatos, koji je za „Pobjedu“ saopštio da će konačno mišljenje ovog tijela Savjeta Evrope biti objavljeno na sajtu VK u ponedjeljak.

    „Mišljenje Venecijanske komisije prošlo je kroz niz važnih izmjena i dopuna koje su nas onemogućile da odmah dostavimo saopštenje za javnost“, pojasnio je Kakavaitos.

    Evropa pozdravila mnoge besmislice

    Dok i dalje traje neizvjesnost povodom finalnog stava Venecijanaca, ugledni advokat i bivši ministar pravde u Vladi Crne Gore Dragan Šoć, u razgovoru za Sputnjik ističe da ga ne bi iznenadio bilo kakav scenario, čak i i kada bi Venecijanska komisija dala pozitivno mišljenje, jer je, kako kaže, ta institucija do sada „dala pozitivno mišljenje na skoro sve što se u Crnoj Gori usvajalo, a što se kasnije pokazalo kao potpuno besmisleno“.
    S toga, naš sagovornik naglašava da mišljenje Venecijanske komisije ni u kom slučaju ne bi trebalo doživljavati kao Sveto pismo.

    „Venecijanska komisija je tijelo Savjeta Evrope, koje čine istaknuti stručnjaci koji bi trebalo da daju svoje mišljenje da li je zakonodavstvo, koje se sada uvodi, u skladu sa nekim evropskim vrijednostima. Međutim, ono što ja znam jeste da su sve države posebne i specifične. Principi postoje, ali oni nisu jednoobrazno uređeni u svim državama. Tako da mislim da države stare demokratije ne obraćaju mnogo pažnju na stavove i mišljenja Venecijanske komisije, a mi se ponašamo kao zemlja kompleksa i kao da je maltene Sveto pismo sve što Venecijanska komisija kaže.“

    © CC BY-SA 4.0 / Wikipedia/Lessormore / Manastir Savina
    Manastir Savina

    „Oni su npr. dali pozitivno mišljenje na to da se tužilac u Crnoj Gori bira dvotrećinskom većinom (u parlamentu), tvrdeći da je to nekakav evropski standard i na još kojekave pravne i sistemske gluposti koje su napravljene u Crnoj Gori, tako da za mene Venecijanska komisija ne predstavalja nikakav autoritet i iskreno rečeno, ne bih se mnogo obazirao na njihove stavove“, kategoričan je Šoć, uz opasku da „mišljenje Venecijanske komisije, kakvo god bilo, ne treba uzimati kao relevantno“.

    Mišljenje za zamorčiće...

    On dodaje da ga na to upućuje dugogodišnje pravničko i političko iskustvo.

    „Ja ponavljam, u nekoliko navrata sam imao prilike, dok sam se aktivno bavio politikom i bio u parlamentu, da vidim njihova mišljenja i preporuke. Pravo da vam kažem, oni će sve što vi hoćete uklopiti u neke njihove standarde, kao da smo mi neki zamorčići i kao da se tako poigravaju sa Crnom Gorom“, kaže Šoć.

    Za sagovornika Sputnjika je, kako kaže, mnogo značajnije napokon shvatiti da mi ovdje živimo i da oni koji upravljaju ovim sistemom, treba da razmišljaju o posledicama koje će Zakon o slobodi vjeroispovijesti proizvesti u Crnoj Gori, dok je Venecijansku komisiju za to „baš briga“.

    „Mislim da ako Vlada bude insistirala na ovom zakonu, da će to izazvati ozbiljne probleme i podjele unutar Crne Gore i da to neminovno dovodi do sukoba između Vlade i pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhija koje djeluju na teritoriji Crne Gore. Bojim se ozbiljnih poledica po stabilnost Crne Gore“, upozorava Šoć.

    Vratiti sve na početak

    Naš sagovornik zaključuje da ako u Vladi ima i trunke odgovornosti prema Crnoj Gori i političke osjetljivosti za sve ovo što se dešavalo i za moguće posledice, onda će ona vratiti predloženi zakon u fazu nacrta, ponovo okupiti sve i reći: hajde da ne žurimo i da vidimo šta je to problematično.

    Pa bolje da izgubimo još nekoliko mjeseci ili godinu ili dvije da se te stvari raščiste i da se dođe do zakona iza kojega svi mogu stati i koji neće izazivati potencijalne nevolje.

    „Mislim da bi to bilo pametnije, ali znam da do sada (u Vladi) nažalost nisu pokazali političku odgovornost, jer su mnoga zakonska rešenja gurali bez mnogo brige za posledice“, jasan je Šoć.

    Tagovi:
    SPC, Brisel, Venecijanska komisija, Crna Gora
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Sputnik nalogaKomentariši preko Facebook naloga