07:33 09 Decembar 2019
Slušajte Sputnik

    Kurti bi već da osvaja deo teritorije Crne Gore

    © AFP 2019 / ARMEND NIMANI
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Piše
    28019
    Pratite nas

    Lider Pokreta „Samoopredjeljenje“ i kandidat za premijera privremenih kosovskih institucija Aljbin Kurti poručio je da razgraničenje Kosova sa Crnom Gorom nije zatvoreno pitanje.

    Kurti je za televiziju „Klan“ izjavio da je potrebno formirati zajedničko radno tijelo „koje će ispraviti razgraničenje“, što je predviđeno sporazumom koji su 2018. godine potpisali tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i tadašnji predsjednik privremenih kosovskih institucija Hašim Tači.

    Po ovom pitanju, kao i u vezi sa putem Dečani-Plav, Kurti je poručio da će se uspostaviti „direktan dijalog sa zvaničnom Podgoricom“.

    Ko je iznenađen?

    Istovremeno, mediji naklonjeni vlastima u Podgorici ocijenili su da je Kurtijeva poruka iznenadila mnoge, jer se vjerovalo da će se izborom nove vlasti u Prištini samo produbiti i poboljšati odnosi Crne Gore i Kosova.

    Politički analitičar Igor Damjanović kaže da Kurtijev stav nije nikakvo iznenađenje, jer sve albanske političke stranke na Kosovu i Metohiji imaju potpuno istovjetne ciljeve, kako prema Srbiji, tako i prema svim državama koje okružuju teritoriju južne srpske pokrajine, te da je razlika samo u metodama — kako i u kojem roku ostvariti njihov krajnji cilj — Veliku Albaniju.

    Masovnim glasanjem za grupaciju okupljenu oko Aljbina Kurtija, radikalniju i od stranaka bivših komandanata terorističke OVK, šiptarsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji je, po mišljenju ovog analitičara, samo „demonstriralo svoje, i dalje, ratničko raspoloženje prema susjednim narodima“.

    „Kada je prošle godine usvojen po Crnu Goru krajnje nepovoljan sporazum o demarkaciji granične linije sa takozvanom državom Kosovom, Aljbin Kurti je u parlamentu u Prištini izrazio protest bacajući suzavac. Takvo radikalno ponašanje doprinijelo je da njegova partija postane najjača politička stranka na Kosovu. Svoj negativan odnos prema sporazumu sa Crnom Gorom nije zanemario ni sada, kada čeka izbor na funkciju premijera takozvane države Kosovo i navodi da će mu jedan od prvih ciljeva biti revizija sporazuma koji je vlada Ramuša Haradinaja potpisala sa vladom Duška Markovića“, podsjeća Damjanović za Sputnjik.

    Pitaće se SAD

    Međutim, kako predviđa naš sagovornik, ukoliko bude izabran za premijera, Kurti će nastaviti da insistira na ovom pitanju, isključivo ukoliko to aminuje američki ambasador u Prištini Filip Kosnet.

    „Sjetimo se da, kada je prije nekoliko godina za predsjednika Kosova izabran Bedžet Pacoli, poslije svega osam dana, zbog navodnih ustavnih prepreka, je opozvan i na njegovo mjesto imenovana je Atifete Jahjaga. Po kasnijem svjedočenju Ramuša Haradinaja, to je urađeno na izričit zahtjev tadašnjeg američkog ambasadora Kristofera Dela. Stoga, ukoliko Kurti ne bude spreman da izvršava naređenja američke ambasade u Prištini, moguće je i da, bez obzira na najveći broj glasova, ne bude izabran za premijera takozvane države Kosovo“, objašnjava Damjanović.

    „SAD, kao ktitor samoproglašene kosovske nezavisnosti, u datim okolnostima tamo potpuno kontrolišu situaciju, uključujući i militantno raspoloženje većine šiptarskog stanovništva. Stoga, smatram da je otvaranje pitanja redefinisanja sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom ili pojave nekog drugog izvora nestabilnosti nemoguće bez neposrednog odobrenja američkog ambasadora u Prištini“, izričit je Damjanović.

    Podsjetimo — upravo je grupa poslanika Kurtijevog „Samoopredjeljenja“ prije nekoliko godina ušla na teritoriju Crne Gore i osam kilometara od granične tačke postavila zastavu Albanije, kako bi simbolično pokazala gdje je „prava granica“ na Čakoru.

    Takođe podsjećamo — boraveći nedavno u najmlađoj crnogorskoj opštini Tuzi, Kurti je tada istakao da u Crnoj Gori boravi zajedno sa albanskim profesorima koji su bili protiv Tačijevog plana za razgraničenje, a koji je „narušio teritoriju republike“, misleći na teritoriju takozvane republike Kosovo.

    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga