10:36 22 Januar 2020
Slušajte Sputnik
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Piše
    1119
    Pratite nas

    Novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula vjeruje da će Crna Gora biti prva sledeća članica Evropske unije, mada priznaje da proširenje za Brisel nije prioritet, pa postoji velika vjerovatnoća da ni „famozna 2025.“ ne bude godina punopravnog članstva Crne Gore u Uniji.

    Picula je, tokom posete Podgorici, podsetio da nekoliko članica EU smatra da nema govora o prijemu novih članica dok se Unija ne konsoliduje, te da postoji ozbiljan „front odbijanja“ unutar samih zemalja-članica Unije. On je podsetio da je takav stav najjasnije artikulisao francuski predsjednik Emanuel Makron, koji misli da proširenje u ovom trenutku ne bi donijelo ništa dobro Uniji, dok se ne konsoliduje oko novih rešenja.

    „Tu su i neke druge zemlje, kao što su Holandija, donekle i Danska, ali isto tako i njemački Bundestag... Naravno, grupa koja se protivi proširenju može se naći svuda“, objasnio je Picula.

    Povodom izjava Tonina Picule, koji je stigao u Podgoricu kako bi obznanio radosnu vijest da sledeće proširenje EU „neće biti bez Crne Gore“, među analitičarima preovladava bojazan da će se obećanje novog izvjestioca EP za Crnu Goru vjerovatno obistiniti, ali kako kažu – „o Kukovu ljetu“.

    (Ne)spremnost za članstvo

    Novinar „Dana“ Marko Vešović takođe smatra da je situacija prilično neizvjesna, jer je, kako kaže, u EU napravljena jedna vrsta neformalne koalicije sastavljena od nekoliko vrlo bitnih država koje otvoreno propagiraju tezu da se proširenje ako ne potpuno zaustavi, a onda odloži za neko bolje vrijeme, dok EU ne sanira krize unutrašnje prirode.

    Zato, po Vešovićevom mišljenju, sve zavisi od toga da li će u Briselu prevladati realan pristup koji bi Crnu Goru udaljio od članstva na neodređeno vrijeme, ili će pak prevagnuti geostrateški razlozi, što bi Podgorici omogućilo da postane članica EU u narednih pet-šest godina.

    „Ubijeđen sam da Crna Gora definitivno ima najviše šansi da se pridruži Evropskoj uniji od svih država koje su kandidati na Zapadnom Balkanu. To je zato što je najmanja i što objektivno nema spornih pitanja sa susjedima, za razliku od većine država koje je okružuju, a što je Brisel najavio prošle godine, kada je prvi put 2025. godina potencirana kao mogući datum učlanjenja“, kaže Vešović za Sputnjik.

    Međutim, ono što po mišljenju našeg sagovornika takođe treba uzeti u jednačinu, jeste da Crna Gora realno nije spremna za članstvo niti to može biti u tako kratkom vremenskom periodu.

    „Ne smijemo zaboraviti neke vrlo frapantne podatke: Crna Gora pregovara sa EU od juna 2012. godine, a sada je oktobar 2019, i još nisu otvorena ni sva pregovaračka poglavlja. Dakle, ovaj proces se odužio više nego što je bilo ko očekivao, i jasno je da ako se EU bude pridržavala onih mjerila koje je sama sastavila, Crna Gora ne može postati punopravni član Unije ni u narednih 10 godina ukoliko se ne desi neka temeljna politička promjena u Crnoj Gori“, smatra Vešović.

    Dokazati da je proces proširenja živ

    Sagovornik Sputnjika istovremeno skreće pažnju na to da postoji i druga strana novčića, a to je da Crna Gora može postati članica Unije možda i 2025. godine ako u Briselu preovlada geostrateški politički pristup.

    „Znamo da se događa izlazak Velike Britanije iz EU, i da se događa čitav niz unutrašnjih kriza unutar same EU, tako da je vjerovatno negdje neophodno da se napravi i neki pozitivan primjer i cjelokupnoj javnosti pokaže da je EU i dalje klub u koji se rado pokušava ući. Crna Gora bi tu poslužila kao dobar kandidat jer je mala, pa i sa svim problemima koje ima ne može bitnije ugroziti funkcionisanje cjelokupnog evropskog sistema. Sada je samo pitanje šta će od ta dva pristupa prevladati“, uvjeren je Vešović.

    „Ako bude prevladao realni pristup i ocjenjivanje u skladu sa zaslugama, članstva Crne Gore neće biti sigurno ni u narednoj deceniji, a ako prevagne pristup ’pozitivnog primjera‘ na Zapadnom Balkanu, onda će Crna Gora biti član u narednih 6-7 godina, i to će se proglasiti nekom vrstom dokaza da je proširenje EU i dalje živo“, dodaje naš sagovornik.

    Za varijantu članstva iz geopolitičkih razloga posebno energično lobira predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji, kako primjećuje Vešović, konstantno upozorava kako prazan prostor na Balkanu može biti ispunjen nekom trećom silom, misleći prije svega na Rusiju, Kinu i Tursku.

    „Međutim, uticaj ruski, kineski i turski ovdje je prilično ograničen i svodi se na interese ekonomske prirode, ali Đukanović očigledno pokušava da izazove neku vrstu panike unutar EU pričom: ako vi ne primite Crnu Goru, vrlo brzo će se desiti da ona bude dio neke druge interesne orbite, pa je zato potrebno da zažmurite na sve nedostatke ne bi li Crna Gora što prije bila primljena u EU“.

    „Te pozicije Đukanovića su jasne i on ih stalno ističe, a sve u cilju da se zažmuri na sve ozbiljne deficite koji su proizvod upravo njegove vladavine, koja traje skoro tri decenije“, zaključuje Vešović.

    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga