05:02 21 Januar 2020
Slušajte Sputnik
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Piše
    210145
    Pratite nas

    Glavni grad Crne Gore podići će spomenik italijanskoj kraljici Jeleni Savojskoj, jednoj od ćerki kralja Nikole, kojoj će biti posvećena i posebna manifestacija, odlučile su vlasti Podgorice.

    U obrazloženju ove odluke, za koju se posebno zalagao i poglavar NVO „Crnogorske pravoslavne crkve“ Miraš Dedeić, stoji, između ostalog, da je „kraljica Jelena zbog dobročinstva postala omiljena u italijanskom narodu“.

    Kakva je zaista ideološka pozadina podizanja spomenika italijanskoj kraljici i crnogorskoj princezi Jeleni Petrović Savojskoj, za Sputnjik objašnjava istoričar dr Aleksandar Stamatović, koji kaže da čitavu priču isključivo treba pratiti u kontekstu neprestanog razvijanja dukljansko-montenegrinskog, a ujedno i latinskog identiteta u Crnoj Gori, kao novog identiteta proklamovanog od strane vladajućeg režima.

    „Poslednje tri decenije, određene dukljansko-montenegrinske strukture u Crnoj Gori, potpomognute određenim zvaničnim režimskim strukturama, nastojale su da od crnogorske princeze Jelene Savojske stvore kult ličnosti baziran na romantičnoj priči o siromašnoj i vrloj princezi iz bajke i dobročiniteljki, koja poput Pepeljuge postaje kraljica, ali i neka vrsta ne samo majke nacije u Italiji, nego i u Crnoj Gori“, objašnjava dr Stamatović.

    Neumoljive istorijske činjenice

    Ne treba, međutim, kako upozorava ovaj istoričar, zaboraviti neumoljive istorijske činjenice koje su sasvim drugačije — da je zvanična Italija, na čijem je čelu bio muž Jelene Savojske, kralj Vitorio Emanuele Treći, prvobitno u periodu 1918—1921. koristila tzv. crnogorsku migraciju (zelenaše koji su bili protiv odluka Podgoričke skupštine iz 1918. godine) kao monetu za potkusurivanje i ucjenjivanje novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

    Jelena Savojska ili Jelena Petrović Njegoš, crnogorska princeza i pretposlednja kraljica Italije
    © CC0 / Wikipedia
    Jelena Savojska ili Jelena Petrović Njegoš, crnogorska princeza i pretposlednja kraljica Italije

    „Međutim, kada je postignut politički dogovor za aneksiju dijela hrvatskih prostora — Zadra, Rijeke i Kvarnerskih ostrva, ta ista Italija na čelu sa kraljem Vitoriom Emanueleom Trećim bezdušno je odbacila crnogorsku emigraciju, i pokazala da nema nikakvog sentimenta prema bivšoj crnogorskoj vladajućoj kući (Petrović Njegoš) sa kojom je orođena, a ujedno i sa Crnom Gorom“, objašnjava Stamatović. On dodaje da se čitava stvar paradoksalno završila tako da su upravo Karađorđevići, protiv kojih se borila crnogorska princeza kao italijanska kraljica, apanažama zbrinuli dinastiju Petrović Njegoš.

    Savoje pokretači fiktivne crnogorske države

    Druga istorijski značajna epizoda u koju je bio upleten italijanski vladajući par Savoja, koji danas agresivno veličaju Dukljani i Montenegrini, desila se, prema kazivanju profesora Stamatovića, 1941. nakon okupacije Jugoslavije i Crne Gore, kada su Jelena Savojska i njen muž Vitorio Emanuele Treći kod Musolinija bili glavni agitatori i pokretači vaspostave fiktivne crnogorske države — tvorevine po svemu antisrpske i antislovenske — kako se u istoriografiji naziva „Petrovdanska Crna Gora“, koja nije živjela ni 24 sata i koja je oborena veličanstvenim 13-julskim ustankom.

    „U vrijeme stvaranja te nakaradne države po ideji upravo ove crnogorske princeze i italijanske kraljice Jelene Savojske, srpski jezik je u Crnoj Gori preimenovan u narodni jezik. Iz istorije je izbačeno izučavanje srpske istorije, a uslijedio je i čitav set administrativnih odluka u cilju brisanja srpskog identiteta Crne Gore i njenog uvođenja u italijansku interesnu sferu poput polukolonije. Dakle, podudarnost te i takve crne Gore je istovjetna sa današnjom“, tvrdi Stamatović.

    „Čak se išlo i korak dalje u proizvođenju novog identiteta Crne Gore na osnovu spajanja italijanske i crnogorske ’rase‘, a poznato je da je upravo kraljica Jelena proklamovala ideju da će svaki italijanski vojnik koji je na službi u Crnoj Gori, a oženi se Crnogorkom, biti trajno oslobođen vojne službe i moći će da se vrati u Italiju“, dodaje naš sagovornik.

    A gde je spomenik princu Mihailu...

    Radi uspostavljanja potpune paralele sa idejom o podizanju spomenika Jeleni Savojskoj, treba, kako dodaje ovaj istoričar, istaći i činjenicu da aktuelni crnogorski režim nikada nije ni pomislio niti nagovijestio mogućnost podizanja spomenika bratancu iste te kraljice Jelene — princu Mihailu Petroviću Njegošu:

    „Njemu su ista ta tetka Jelena i Italija ponudile krunu fiktivne crnogorske države pod italijanskim protektoratom, a on je to odlučno odbio riječima da ’Petrovići nikada nijesu bili izdajnici‘ i da ostaje vjeran ideji ujedinjenja Jugoslavije i svom bliskom rođaku kralju Petru“, napominje Stamatović.

    Kako sagovornik Sputnjika zaključuje — ako se napravi konačni sumarijum ideje o podizanju spomenika italijanskoj kraljici Jeleni Savojskoj u Podgorici, jasno je da crnogorski režim ovim činom stremi brisanju svakog slovenskog, pravoslavnog i srpskog identiteta Crne Gore, i da želi da promoviše sve što asocira na latinski i zapadnjački identitet, u koji država Crna Gora treba ubrzano da bude uvedena.

    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga