02:43 25 Jun 2021
Slušajte Sputnik
    Analize i mišljenja
    Preuzmite kraći link
    Piše
    45130
    Pratite nas

    Za mnoge koji prate politička dešavanja u Crnoj Gori bilo je veliko iznenađenje kad se na dnevnom redu tekuće sjednice državnog parlamenta, sa više od 40 tačaka dnevnog reda, odjednom našla i deklaracija o Srebrenici.

    Nameće se pitanje, šta stoji iza tog političkog manevra da se to osjetljivo pitanje uvrsti na sednicu koja se već očekivala sa nestrpljenjem zbog najave usvajanja tužilačkih zakona, budžeta, inicijative za smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića...

    Poslanici Skupštine Crne Gore podržali su, naime, predlog poslanika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića da se na dnevnom redu Skupštine Crne Gore, koja je u toku, nađe predlog „Rezolucije o genocidu u Srebrenici“. Za ovaj predlog glasala su 42 poslanika, a samo se spekuliše da je, iz vlasti, neko iz URE dao taj neophodan glas za većinu.

    Otkud sada Srebrenica na dnevnom redu

    Advokat Dragan Šoć, nekadašnji predsjednik Narodne stranke, bivši poslanik i politički analitičar, kaže da mu nije jasno zašto se sada postavlja to na dnevni red Skupštine kada je crnogorski parlament prihvatio jednu Deklaraciju još 2009. godine.

    „Kada hoćete nešto da obesmislite, onda to stalno ponavljate. Nije mi jasan motiv zašto se sada insistira na tom pitanju, osim ako sve nije povezano sa inicijativom o razrješenju Leposavića. Biće interesantno vidjeti šta će sve izaći iz toga, jer je baš nejasno da se na dnevni red, koji je pun atraktivnih tačaka, postavlja nešto o čemu je raspravljano prije 12 godina”, kaže Šoć.

    A obrazlažući inicijativu Ervin Ibrahimović je kazao:

    „Klub Bošnjačke stranke je predložio predlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Razlog je svakodnevan, danas kada je međunarodni Sud u Hagu presudio da se desio genocid, kada sve zemlje svjeta konstatuju isto, kada evropski partneri poručuju da nijedna država koja negira genocid ne može biti članica EU, mi kao lider integracija doživljavamo porast negiranja jednog od najvećih zlodjela od Drugog svjetskog rata”.

    Reagujući na izlaganje poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Habić koja je govorila koliko su Bošnjaci osjetljivi na to što se desilo u Srebrenici, šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta Slaven Radunović je rekao:

    „Nemojte nas postrojavati i plašiti Srebrenicom, nemojte da zloupotrebljavamo žrtve… Ja sam hrišćanin, iskreno žalim za svim bošnjačkim, ali i srpskim žrtvama. Ne bi trebalo da manipulišete žrtvama sukoba na prostoru bivše nam države“.

    Iz parlamentarne većine ukazuju i da se pitanje Srebrenice uvijek inicira i kada se pomenu velike crnogorske afere poput „Limenke“, „Kombinata aluminijuma“, afere „Snimak“… Ko god ukaže na grehe bivše vlasti ili postavi konkretno pitanje o krađi državne imovine, pronevjere… odmah biva upitan šta misli o Srebrenici.

    Dritan sa bijelim cvjetom na reveru

    Poslanici opozicije , kao i poslanici GP URA Dritan Abazović i Miloš Konatar nosili su juče na reverima bijele cvjetove – simbol Srebrenice.

    Tumači se da postavljanje na dnevni red priče o Srebrenici, može da bude pritisak na DF prije glasanja o smjeni ministra pravde Leposavića. Takođe, to je možda test za vladajuću većinu i njihove međusobne razlike, a u svakom slučaju ovdašnja javnost se pita zašto je to urađeno baš u ovom trenutku?

    Glasanje i rasprava o Srebrenici biće najvjerovatnije naredne sedmice, jer su manjinske stranke tražile da Skupština zbog predstojećih praznika, rad nastavi idućeg ponedjeljka.

    Crnogorski parlament usvojio je 11. jula 2009. godine deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine.

    „Pored osuda ovog zločina, deklaracijom se osuđuju i sva druga zlodjela počinjena tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije. Cilj deklaracije o osudi zločina u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata na prostoru bivše Jugoslavije je pomirenje među narodima i državama regiona i prihvata se rezolucija Evropskog parlamenta, kojom je ustanovljena obaveza sjećanja na žrtve zločina u Srebrenici počinjenih između 11. i 19. jula 1995. godine“, piše u tadašnjoj odluci.

    Uoči sjednice Skupštine Crne Gore, na čijem dnevnom redu je, između ostalog, i predlog za razrešenje ministra pravde Vladimira Leposavića, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan je saopštila da su reakcije na spornu izjavu ministra o Srebrenici, kako kaže, pokušaj političkog ubistva čovjeka koji je po njenom mišljenju sve samo ne negator zločina.

    Pročitajte i:

    Tagovi:
    Vladimir Leposavić, javna rasprava, Skupština, Crna Gora, Srebrenica
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Sputnik nalogaKomentariši preko Facebook naloga