09:22 19 Decembar 2018
Slušajte Sputnik
    Lider Pokreta za promene Nebojša Medojević

    Medojević iz Vašingtona: Priprema se plan da SAD i Rusija budu saveznici

    © Youtube/Pokret za Promjene
    Intervjui
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    4536

    Predsjednik Pokreta za Promjene Nebojša Medojević boravi u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama u okviru koje koristi priliku za brojne susrete sa ljudima iz Senata SAD i savjetnicima i stručnjacima koji pripremaju novu spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država.

    Medojević je takođe imao kontakte i sa ljudima iz vodećih tink-tenk organizacija u Vašingtonu, kao i analitičarima bliskim Republikanskoj partiji, koja je, kao i Pokret za promjene, članica međunarodne organizacije — „Internešnel demokratik junion“. U ekskluzivnom razgovoru za Sputnjik, Medojević nam prenosi utiske, razmišljanja i očekivanja iz Vašingtona povodom nove Trampove administracije, njenog odnosa prevashodno prema Rusiji, o ulasku Crne Gore u NATO i o drugim pitanjima od globalnog značaja.

    Milo Đukanović
    © AFP 2018 / SAVO PRELEVIC

    „Sjedinjene Američke Države su u jednoj velikoj tranziciji kada su u pitanju spoljna politika i prioriteti nove administracije Trampa, koncentrisani na rešavanju ogromnih ekonomskih i socijalnih problema koji opterećuju SAD, a koji su dobrim dijelom i posledica jedne agresivne, ekspanzionističke politike prethodnih administracija, koje su proizvele ogromne troškove za domaću ekonomiju, pa se sada priprema nova politika nove administracije“, kaže Medojević.

    Ono što je važno za ljude na Balkanu, kako ocjenjuje Medojević, jeste da je dosta očigledno da će nova administracija Donalda Trampa prekinuti sa tretiranjem Rusije kao prijetnje bezbjednosti i interesima Sjedinjenih Američkih Država.

    „Sada se priprema novi plan da Amerika i Rusija postanu bliski saveznici, i ja sam pomalo iznenađen, čak se pominje i vojni saveznici, gdje se kao vodeća prijetnja globalnom miru i bezbjednosti sada u Vašingtonu locira radikalni islamski terorizam, kojeg je teško pobijediti ako Amerika i Rusija ne sarađuju na tom planu“, saopštava naš sagovornik.

    Prema njegovom viđenju na pomolu je moguća grandiozna istorijska promjena spoljne politike Amerike, gdje Rusija više nije prijetnja i gdje aktivnosti spoljne politike i aktivnosti NATO-a prema Rusiji više neće biti usmjerene kao prema neprijateljskoj zemlji, što „zaista predstavlja početak jedne nove istorije i može se slobodno reći jednog novog svetskog poretka“.

    „Iz tog strateškog dogovora i strateške promjene koju donosi Tramp moraće da proisteknu i duboke i temeljne reforme NATO-a. Da li će on više postojati ili ne i da li će se formirati neki novi mehanizmi kolektivne bezbjednosti? To je pitanje koje sada stoji otvoreno, jer ukoliko Sjedinjene Američke Države i Rusija postanu saveznici i partneri u građenju i čuvanju svjetskog mira, onda i NATO kao organizacija mora doživjeti radikalnu promjenu, ne samo svoje dogme i doktrine, već i svoje organizacije i svojih strateških pravaca djelovanja, jer sada se otvaraju nove perspektive i novi horizonti odnosa“, mišljenja je sagovornik Sputnjika.

    Kako će to djelovati na Crnu Goru i na Srbiju i na Balkan, u ovom trenutku još nije dovoljno jasno. Tramp je, kako kaže, koncentrisan na rešavanje unutrašnjih američkih problema, posebno ekonomskih i socijalnih, problema migranata, problema koji opterećuju prosječnog Amerikanca, dok je u spoljnoj politici prioritet izgradnja novih odnosa sa Rusijom. Naravno, Crna Gora je tu sada u jednom „međuprostoru“.

    „I sami ljudi iz spoljnopolitičkog odbora Senata sa kojima sam razgovarao su u dilemi da li će se o ratifikaciji sporazuma sa Crnom Gorom ponovo raspravljati u Senatu ili će se samo ponovo glasati. Da li će se održati nova sjednica Senata ili Komiteta spoljnopolitičkog Senata koja će se baviti Crnom Gorom je neizvjesno, jer oni sada imaju obaveze u vezi sa diskusijama, ’hiringe‘, imenovanja ambasadora i članova nove administracije i posvećeni su tranziciji od stare administracije ka novoj administraciji. Ali ono što se ovdje može čuti između redova je da postoji određeno razumijevanje od strane nove administracije da se ne povlače potezi širenja NATO-a na Istok prema Rusiji i da se to pitanje ostavlja otvorenim kao dio razgovora i pregovora između Trampove administracije i Putinove administracije o regulisanju međusobnih odnosa“, ističe nas sagovornik.

    Kako je rekao, dosta je čudno to što je ratifikacija sa Crnom Gorom i bila na dnevnom redu Komiteta za spoljnopolitičke odnose, jer je u Vašingtonu uobičajeno da, kada se izabere nova administracija, Kongres i Senat ne donose nikakve značajne političke odluke, dok nova administracija i novi sazivi Senata i Kongresa ne budu uspostavljeni.

    „Ovaj put je očigledno to bio rezultat lobiranja određenih lobista stare politike koji Rusiju doživljavaju kao neprijatelja i koji su dosta dominantno uticali da Crna Gora bez obzira na nedostatak bilo kakvih političkih, bezbjednosnih i vojnih standarda napreduje i bude pred vratima NATO-a. Iskoristili su taj prazni prostor na brzinu, od pobjede Trampa do formiranja nove administracije u tom prelaznom periodu, i uspjeli su da stave na dnevni red tu rezoluciju. Očigledno je da je pitanje proširenja NATO-a na Istok sada veoma važno pitanje o kojem će Trampova administracija da pregovara, razgovara i dogovara se sa Rusijom i sa Putinom. Potpuno je neizvjesno kada bi ta tema ponovo mogla da dođe na dnevni red u Senatu i da li će doći?“, smatra Medojević.

    „Ovdje nikome nije jasno da li ta nova politika, koja se očekuje i za koju se priča da neće podrazumijevati širenje NATO-a na Istok, obuhvata i Crnu Goru. Imam osjećaj da niti se Tramp previše zalaže da Crna Gora bude u NATO-u, niti se Putin previše zalaže da Crna Gora ne bude u NATO-u“, ocjenjuje naš sagovornik.

    „Ona sada više nije toliko važna u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, tako da pretpostavljam da kada bi Putin insistirao da Crna Gora bude u paketu njegovih zona interesa, da bi nova američka administracija to veoma lagano prihvatila. I suprotno, sa druge strane, ako bi Tramp insistirao da Crna Gora bude u NATO-u, čini mi se da ni Putin ne bi imao ništa specijalno protiv toga“, smatra predjsednik PzP-a.

    „U ovom trenutku nema nikakvog strateškog interesa SAD za Crnu Goru, a kako Amerikanci kažu oni ne vide ni neki interes Putina za Crnu Goru, tako da smo ostali ni na nebu ni na zemlji i ne znamo šta će se dešavati. Čini mi se u ovom trenutku da je to više odluka Putina i Rusije, nego što je to interes Sjedinjenih Američkih Država i nove administracije“, zaključuje Medojević za Sputnjik.

     

    Tagovi:
    medojević, intervju, Vašington, region
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga