On namerava da na teritoriji krimskog poluostrva i u Hersonskoj oblasti osnuje krimsko-tatarsku nacionalnu autonomiju i da tamo preseli oko milion muslimana, krimskih Tatara i mešetinskih Turaka (etnička manjina koja živi na postsovjetskom prostranstvu, u Gruziji, Kazahstanu, Rusiji, Ukrajini i drugim bivšim republikama SSSR-a). Zemljište će im besplatno deliti.
O tome svedoče dokumenti do kojih su došli hakeri „Kiberberkuta“, nakon što su upali u računarski sistem administracije predsednika Ukrajine. Nacrt ukaza ukrajinskog predsednika Petra Porošenka hakeri su objavili na svom sajtu.
„Ovo je još radna verzija, ali jasno otkriva misli i namere kijevske hunte“, naveli su hakeri.
Sudeći prema objavljenom dokumentu, planirano je da prestonica krimsko-tatarske autonomije bude Herson, grad koji nameravaju da preimenuju u Han Girej.
Ideja nije nova, na tome su više puta insistirali i lideri tzv. Medžlisa krimsko-tatarskog naroda: Lensur Islamov, Refit Čubarov i Mustafa Džemiljev, koji su bili i organizatori prehrambene i energetske blokade Krima, zbog čega se nalaze na poternici, a o tome se čak govorilo i u Vrhovnoj radi Ukrajine.
Hakeri „Kiberberkuta“ navode i da Erdoganov režim pruža podršku ukrajinskim političarima i ekstremistima Džemiljevu i Čubarovu, da lobiraju pred „ništavnim ukrajinskim vladarima“.
Hakeri su naglasili da su se ovi dokumenti pojavili odmah nakon serije učestalih sastanaka Petra Porošenka i njegovog turskog kolege Redžepa Erdogana.
„Sada postaje jasno kakav cilj su imali učesnici prijateljskih jednomesečnih sastanaka na visokom nivou“, ironično su prokomentarisali.
Između Kijeva i Ankare naprasno je planulo veliko prijateljstvo. To se naročito dogodilo tokom diplomatske krize Moskve i Ankare, proistekle posle obaranja ruskog bombardera Su-24 nad Sirijom.
Posle te tragedije zvanični Kijev je otvoreno stao na stranu Ankare. Ukrajinski političari i diplomate jednoglasno su podržali Tursku, izjavljujući da je njena avijacija imala puno pravo da obori ruski avion.
S druge strane, turski predsednik je izjavio da Ankara podržava teritorijalni suverenitet Ukrajine i da ne priznaje „aneksiju“ Krima.
Porošenko i Erdogan su se čak dogovorili da ujedine snage za „deokupaciju Krima“ i zaštitu prava krimskih Tatara.
Ranije je objavljeno i da Ukrajina planira da uz pomoć Turske izgradi vojnu bazu na granici sa Krimom.
Osim toga, Kijev i dalje nastavlja da traži „političke sponzore“, kako bi rešio svoje nagomilane probleme. Sponzorima sa Zapada su već dojadili sa raznim zahtevima, pa kijevske vlasti sada polažu nade u svoje nove prijatelje — Turke.
Turska je već obećala Ukrajini 50 miliona dolara kredita i još 10 miliona humanitarne pomoći. Razloge za ovu velikodušnost nije teško pogoditi.
Porošenko je čak prošlog meseca predložio Turskoj i da učestvuje u privatizaciji ukrajinskih državnih kompanija.
Iznenadna ljubav Kijeva i Ankare se sve više rasplamsava. Uticaj Turske u regionu je već sada primetan — na mnogim kućama je na turskom ispisano: „Herson — turska zemlja“ i „Osmanlijsko carstvo se obnavlja“.
Islamov na društvenim mrežama deli fotografije „dragih gostiju“ — članova turske ultradesničarske organizacije „Sivi vukovi“, koja za cilj ima stvaranje panturske države, koja bi se prostirala od Istanbula do Berlina.
„Bataljone Islamova finansira Turska. Pruža im i vojnu pomoć. Na primer, municiju i druge stvari, koje su im neophodne za blokadu Krima“, rekao je bivši deputat Vrhovne rade Ukrajine Aleksej Žuravko.
Tome u prilog ide i istraga koju je, između ostalih, sprovela i Služba bezbednosti Ukrajine. U izveštajima su navedeni konkretni datumi, računi i sume, koje je turska obaveštajna služba prebacila preko turske firme „Tika“. Prezimena primalaca su poznata — Džemiljev, Čubarov i Islamov. Na tri računa leglo je skoro tri miliona dolara. Te brojke spominjane su i sada se spominju na sednicama turske vlade iz usta ministra spoljnih poslova Čavušoglua.
„Ne bih se iznenadio da turski instruktori počnu da obučavaju u Hersonskoj oblasti krimsko-tatarske ekstremističke bataljone, koji su antiruski raspoloženi i koji će se baviti provokacijama usmerenim ka Rusiji“, rekao je politikolog Vladimir Skačko.
Stavovi autora ne moraju nužno da odražavaju stavove redakcije
Svi komentari
Prikaži nove komentare (0)
kao odgovor na(Prikaži komentarSakrij komentar)