05:09 21 April 2019
Slušajte Sputnik
    Nagrada, ilustracija

    Novo pravilo: „Dokazani neprijatelji“ Crne Gore nisu podobni za najvišu državnu nagradu

    CC0 / Pixabay
    Komentari i Analitika
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    2021

    Aktuelni predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Rajko Todorović Todor poručio je da ubuduće tu nagradu više neće moći da dobije „onaj koji je protiv Crne Gore“. Znači li to da će najveće državno priznanje namijenjeno istaknutim pojedincima iz oblasti umjetnosti i nauke od sada zvanično moći da dobiju samo režimski podobni stvaraoci?

    „Dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju tu nagradu“, poručio je Todorović uz napomenu da ne želi da pominje one koji su u prošlosti dobijali Trinaestojuslku nagradu — „a bili su protiv Crne Gore“. Iako je na prvu loptu nejasno po kojim kriterijumima Todorović određuje ko su „neprijatelji Crne Gore“, znakovit primjer iz 2013. godine, kada su najveće državno priznanje dobili politikolog Radule Knežević i književnici Ilija Lakušić i Gojko Čelebić, zasigurno bi mogao da bude indikator u kom pravcu razmišlja predsjednik aktuelnog žirija.

    Naime, upravo su imena laureata iz 2013. godine izazvala pravu buru negodovanja među dukljanskim „intelektualcima“ koji su tada dobitnicima nagrade oštro zamjerali jer su „prepoznati kao negatori crnogorske samostalnosti i autentičnosti crnogorske nacionalne kulture“.

    Lider pokreta „Sloboda narodu“ Boško Vukićević za Sputnjik ističe da izjava Rajka Todorovića Todora kako „dokazani neprijatelji Crne Gore“ više neće moći da dobiju Trinaestojulsku nagradu „ima fašisoidne prizvuke, i da nije iznenađujuća, imajući u vidu da su iz istog ambijenta dukljanskog ekstremizma još prije nekolike godine ovim povodom poslate slične poruke“. U tom smislu Vukićević podsjeća da je 2013. godine predsjednik Matice crnogorske uputio oštar protest predsjedniku Skupštine, jer tadašnji dobitnici Trinaestojulske nagrade nijesu pripadali kružoku novocrnogorskih ekstremnih nacionalista, već su, kako kaže, „imali tu „nesreću“ da se izjašnjavaju kao pripadnici srpskog naroda u Crnoj Gori“.

    Naš sagovornik dodaje da i u ovom slučaju nema nikakve sumnje da „Todorovićeve prijetnje imaju istu metu, iako je suludo i besmisleno optuživati da su „protiv Crne Gore“ upravo pripadnike srpskog naroda, čiji su preci stvarali Crnu Goru“.

    „Suvišno je isticati da Todorovićeva izjava sadrži elemente fašizma, u aktuelnom društveno-političkom kontekstu, ne samo jer na posredan način upućuje na nacionalnu netoleranciju, već i zato što podrazumijeva diskriminaciju „nepodobnih“. Vlasti Todorovića i njemu slične koriste kao „korisne idiote“, tj. kao probne balone pomoću kojih ispituju teren. Režim pažljivo osluškuje reakcije javnosti, i prije svega evropskih zvaničnika na ovakve fanatičke ispade, kako bi u slučaju izostanka reagovanja, ohrabren, nastavio sa sprovođenjem diskriminacije srpskog naroda. U tom smislu je društveni imperativ pružiti odgovor na takvu fašističku retoriku, a to su dužni uraditi svi oni kojima je stalo do očuvanja mira u Crnoj Gori“, smatra Vukićević.

    Crna Gora turista
    © REUTERS / OGNEN TEOFILOVSKI

    Naš sagovornik precizira da se u „vokabularu pomenutih ekstremista upotreba izraza — „protiv Crne Gore“ zapravo odnosi na „sve one koji ne prihvataju tekovine dukljanske ideologije, a koja suštinski odbacuje bit i misiju istorijske i slobodarske Crne Gore“.

    „Za jurišnike iz opisanog ambijenta je dovoljno da neko ne prihvata jezikoslovne novotarije, da nije saglasan sa načinom donošenja novih simbola ili da ima drugačiju viziju razvoja Crne Gore — kako bi ga proglasili za državnog neprijatelja. Nema dvojbe da je njihov konačni cilj zatiranje bilo koje forme srpske kulture i identiteta, diskriminacija i na kraju — asimilacija srpskog naroda u Crnoj Gori“, kaže Vukićević.

    Sagovornik Sputnjika na koncu primjećuje i da su tokom novije istorije dukljanski ideolozi, koji su uvijek predstavljali minoran društveni segment, po pravilu uvijek dobijali na značaju u trenucima kada je Crna Gora bila pod okupatorskom čizmom, a što je siguran pokazatelj da se Crna Gora i danas nalazi u sličnoj situaciji.

    „Tako su i tokom okupacije u Drugom svjetskom ratu italijanski fašisti zabranjivali ćirilicu, a prije njih i austrougarske vlasti tokom Prvog rata. Drugim riječima: što je Crna Gora bivala manje slobodna, to je dukljanska ideologija dobijala na jačini. Kako ona i danas izbija na površinu — to nam dovoljno govori o karakteru aktuelnog režima i njegovom suštinski vazalskom odnosu prema zapadnim centrima moći koji su mu pokrovitelji, a radi se zapravo o pritajenim okupatorima. Imajući u vidu da su najznačajnije i najumnije ličnosti u istoriji Crne Gore bile vjesnici slobode, ne treba isključiti da će uskoro dukljanski ideolozi za Njegoša i za Svetog Petra Cetinjskog utvrditi da su bili „protiv Crne Gore“, zaključuje je Vukićević.

    Tagovi:
    Trinaestojulska nagrada, Crna Gora
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga