22:04 17 Septembar 2019
Slušajte Sputnik
    Crna Gora i Rusija - ilustracija

    Antiruske sankcije papreno koštale Crnu Goru

    CC0 / Balkan Photos
    Komentari i Analitika
    Preuzmite kraći link
    Piše
    53392
    Pratite nas

    Crna Gora je izgubila od antiruskih sankcija preko dvije milijarde evra, tvrdi jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević. On podsjeća da je Podgorica uvela sankcije Rusiji 2014. godine, kao i da je Demokratski front još tada tvrdio da će najveću štetu od sankcija pretrpjeti sama Crna Gora, a ne Rusija.

    Knežević ističe da je Crna Gora 2006. doživjela investicioni bum zahvaljujući ruskim investicijama i ruskim turistima.

    Dvije milijarde evra gubitka

    „Statistički podaci su bili neumoljivi i govore da je svaki treći turista u Crnoj Gori iz Rusije, a svaka druga investicija takođe iz Ruske Federacije. Nakon što već pet godina Crna Gora slijedi pogubnu politiku Evropske unije, a odnosi se na sankcije Rusiji, kasnije i na jednu naglašenu rusofobiju koja je svoju kulminaciju doživjela optužbom za lažni državni udar, da je Rusija sa svojim specijalnim agenturama i Demokratskim frontom učestvovala u rušenju ustavnog poretka ne bi li zaustavila učlanjenje CG u NATO, štete su nesagledive“, kaže Knežević.

    Prema procjenama sagovornika Sputnjika, a bez detaljnije analize koja se odnosi na izvoz crnogorskih proizvoda na rusko tržište, ta šteta, kako tvrdi, sigurno premašuje dvije milijarde evra.

    „To najbolje govori kakvu je pogubnu spoljnu i ekonomsku politiku Crna Gora vodila u posljednjih pet godina, a odnosi se na Rusiju, kao i sama činjenica da je nedavno Ministartvo spoljnih poslova Rusije saopštilo da je Podgorica nebalansiranom politikom nanijela veliku štetu i dovela nivo odnosa između Rusije i Crne Gore na najniži mogući novu u njihovoj, preko trista godina dugoj istoriji“, podsjeća Knežević.

    Podilaženje Zapadu

    Ruski ekspert Dmitrij Solonjikov, direktor Instituta za savremeni državni razvoj, objašnjava ovakvu politiku zvanične Podgorice željom da se što više podiđe Zapadu, makar i na sopstvenu štetu.

    „Sadašnje vlasti Crne Gore nedvosmisleno su krenule putem potpunog pridruživanja politici Brisela i tako će i nastaviti. Neće biti nikakvih promjena u politici Podgorice, koja će nastaviti politiku evropskih integracija, što podrazumeva i kritiku Rusije, antiruske sankcije i pokušaje raspoređivanja trupa NATO-a. Zato je očigledno da od aktuelnog crnogorskog rukovodstva ne treba očekivati neke konstruktivne poteze prema Rusiji“, kaže sagovornik Sputnjika.

    Solonjikov vjeruje da nekih promjena može biti tek ako se dogode globalne promjene u Evropi i ako se promjene evropske elite, ali i crnogorske.

    „U toj zemlji postoje političke snage koje bi željele poboljšanje odnosa s Rusijom i okretanje Istoku. Ako se taj proces dogodi, možda ćemo vidjeti novu Crnu Goru. Ali to će onda biti neka nova Crna Gora, koja neće ličiti na ovu danas“, ocjenjuje Solonjikov.

    Kad je reč o šteti nanijetoj antiruskim sankcijama, ruski stručnjak kaže da je to neusmnjivo za državu veličine Crne Gore značajna suma.

    „Međutim, to se radi pod parolom da politika evropskih integracija zahtijeva žrtve. Da, to je veliki udarac za privredu, jer je riječ o značajnom udjelu u BDP-u zemlje, ali uprkos tome, nema ni govora da će se crnogorska vlast odreći svoje retorike i orijentacije“, zaključuje Dmitrij Solonjikov.

    Stavovi autora ne moraju nužno da odražavaju stavove redakcije

    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga