Francusku, Japan, Australiju, Norvešku, Nemačku, Portugal, Španiju, Čile, Kanada i Finsku, kao i Evropsku uniju, donele su svoje strategije sa planovima da podstakne proizvodnju vodonika.
Veliki zagađivači, poput Kine i SAD opredeljuju se za vodonik kao energent budućnosti i u razvojne projekte i istraživanja ulažu velika sredstva. U EU, koja je u julu prošle godine usvojila vodoničnu strategiju za klimatski-neutralnu Evropu, najvljeni su značajni fondovi za podsticaj razvoja vodoničnih tehnologija. Susedna Hrvatska piše svoju vodoničnu strategiju.
Srbija ima sve šanse da ne zaostaje u vodoničnoj tranziciji. Koncept srpske vodonične strategije sačinila je Radna grupa za vodonik s osnovnim ciljem da ukaže na potrebu integralnog promišljanja o sadašnjem i budućem razvoju srpske energetike u pravcu primene vodonične tehnologije.
O tome zašto je vodonik osnovni energent budućnosti i šta Srbija treba da uradi da bi uhvatila korak sa svetom u procesu vodonične strategije, kako da mobiliše sve u državi, da bi se efikasno iskoristili svi potrebni resurse na razvoju i primeni vodoničnih tehnologija u današnjoj „Energiji Sputnjika“ Jelica Putniković razgovara sa vođom ekspertskog tima koji je napisao Srpsku vodoničnu strategiju Miljanom Vuksanovićem, potpredsednikom kompanije „WES CO Power and Engineering“.
Svi komentari
Prikaži nove komentare (0)
kao odgovor na(Prikaži komentarSakrij komentar)