11:03 26 Jun 2019
Slušajte Sputnik
    Jedan od mnogobrojnih postera kampanje Neželjena

    Uigrana šema ginekologa: Djevojčica sve manje u Crnoj Gori

    © Sputnik / Nebojša Popović
    Region
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    1026

    Crna Gora, Albanija, Jermenija i Azerbejdžan nalaze se u samom vrhu svjetskih zemalja sa najvećim disbalansom djece muškog i ženskog pola, a neke procjene govore da u Crnoj Gori već sada ima oko 3.000 žena u reproduktivnom dobu manje nego što bi trebalo da ih bude.

    Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori svake godine abortus uradi više od 1.400 žena, a procjenjuje se da je u više od 70 odsto slučajeva riječ o namjernom prekidu trudnoće.

    Koliko je disbalans između novorođenih dječaka i djevojčica u Crnoj Gori narušen, vjerovatno najbolje opisuju podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), prema kojima se u poslednjih dvadeset godina na 109 rođenih dječaka u prosjeku godišnje rađa samo 100 djevojčica, dok je prirodan omjer obično 102 ili 103 dječaka na 100 djevojčica.

    Čitav problem je, reklo bi se, nastao usled zloupotrebe prenatalnih testova za rano otkrivanje pola djeteta (koji su i u Crnoj Gori i u Srbiji zabranjeni), ali se po svemu sudeći ipak dešava, jer crnogorske žene ne odolijevaju pritisku da rode sina, pa abortiraju djevojčice.

    Takođe, prema pisanju medija, već godinama daleko od javnosti traje uhodana šema između crnogorskih ginekologa i njihovih kolega u privatnim klinikama u Beogradu, koji „pomažu“ ženama da urade bolan i skup test horionskih čupica, i tako saznaju pol djeteta prije isteka zakonskog roka za abortus koji iznosi deset nedelja.

    Kako bi se skrenula pažnja na taj ozbiljan problem, u Podgorici je nedavno u organizaciji „Centra za ženska prava“ održan performans u želji da se ukaže na praksu zloupotrebe prenatalnih testova i selektivnu primjenu abortusa, a što se sve već u velikoj mjeri negativno odražava i na demografsku sliku Crne Gore.

    Organizatori su takođe u Studentskom parku otkrili spomen ploču simbolično posvećenu „Neželjenoj“, u znak sjećanja na sve djevojčice kojima je na ovaj način uskraćena prilika za život.

    Tom prilikom je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević poručila da je inicijativa usmjerena na sistem vrijednosti koji diskriminiše djevojčice i na negativnu tendenciju društva u kojoj su djevojčice manje željene nego dječaci.

    „Tema naše kampanje i naše inicijative je da pokrenemo društveni dijalog koji će prevazići sistem vrijednosti u kojem ženska djeca ne uživaju jednaka prava kao muška. Taj problem se odražava na položaj žena u svim oblastima društva i posledice su tako drastične da imamo porast broja selektivnih abortusa u Crnoj Gori i zloupotrebu prenatalnih testova“, kaže Raičevićeva.

    Kampanja uključuje i potpisivanje peticije koja će biti upućena Vladi Crne Gore, a odnosi se, kako je pojasnila Raičevićeva, na zahtjev za rešavanje problema prenatalnog odabira pola u Crnoj Gori.

    „Ovo nije samo naša kampanja, ovo je kampanja čitavog crnogorskog društva i način da nešto uradimo za naše dječake i djevojčice. Ovo je kampanja za budućnost crnogorskog društva“, poručuje Raičevićeva.

    Ona je naglasila da u kampanji nije riječ o reproduktivnim pravima žena, tj. pravu na abortus, već je isključivi cilj uticaj na negativne patrijarhalne vrijednosti, koje, zbog tradicije muškog naslednika, djevojčice stavljaju u negativan položaj.

    Ljekarka Kliničkog centra Crne Gore Olivera Miljanović, koja takođe podržava ovu akciju, smatra da u Crnoj Gori postoji „trend neravnoteže polova djeteta".

    „U Crnoj Gori postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se za poslednjih 15 godina, prema našim istraživanjima, kreće: 110 dječaka na 100 djevojčica. Taj trend jedino ima otklon u 2016. godini, kada imamo normalan odnos 103 na prema 100. Da li je ovo svjetlo na kraju tunela i da li smo nešto zaista uradili ne možemo zaključiti na osnovu jedne godine“, pojašnjava Miljanovićeva.

     

    Tagovi:
    selektivni abortus, kampanja neželjena, Crna Gora
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga