11:37 24 Jul 2019
Slušajte Sputnik
    Narod brani krstionicu

    Podgorica sprema novi napad na imovinu Srpske pravoslavne crkve?

    © Sputnik / Nebojša Popović
    Region
    Preuzmite kraći link
    Nebojša Popović
    3344

    Svi vjerski objekti koji su bili imovina Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biće prepoznati kao državna imovina.

    To je predviđeno predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je utvrdila Vlada na današnjoj sjednici.

    Kako je saopšteno iz Službe Vlade za odnose sa javnošću, tim predlogom zakona utvrđuju se jednake obaveze i prava svih vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore i na jasan i transparentan način se rješava pitanje državne imovine.

    „Svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biće prepoznati kao državna imovina“, kaže se u saopštenju.

    Navodi se da ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekadašnjih ili današnjih važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati.

    „Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore“, ističe se u saopštenju.

    Tokom diskusije o predlogu zakona predsjednik Vlade Duško Marković ukazao je na istorijski značaj tog zakonskog teksta.

    „Nakon obnove nezavisnosti i nakon pune međunarodne afirmacije Crne Gore kroz članstvo u evroatlantskoj porodici savremenih zapadnih demokratija naša dužnost je da do kraja utemeljimo kulturni i građanski identitet naše države“, rekao je on.

    U tom cilju, kako je istakao Marković, ovaj zakon je izuzetno važan.

    Kako je naveo, on predstavlja završni korak na istorijskom putu kulturne emancipacije Crne Gore.

    „Njime garantujemo svakom građaninu Crne Gore slobodu da po sopstvenoj savjesti bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i obezbjeđuje da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države“, saopštio je premijer.

    Kako se navodi, predlog zakona je usaglašen sa najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija Ujedinjenih nacija u toj oblasti, Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratećom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a.

    Predlog zakona će prije usvajanja u Skupštini biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji.

    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga