16:44 07 Decembar 2019
Slušajte Sputnik
    Pater II Petrović Njegoš - naslikao umetnik Darko Topolski

    Moderna Crna Gora: Njegoševog rođendana setila se samo Srpska crkva

    © Foto :
    Region
    Preuzmite kraći link
    Piše
    1622
    Pratite nas

    Dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, 13. novembar, zvanična Podgorica je i ove godine dočekala bez ikakve državne proslave i obilježavanja godišnjice rođenja najvećeg crnogorskog pjesnika.

    Sa druge strane, jedina institucija koja u Crnoj Gori tradicionalno slavi Njegoša je Srpska pravoslavna crkva (SPC), odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska, pod čijim se pokroviteljstvom od 11. do 13. novembra održavaju deveti po redu „Dani Njegoševi“.

    Paradoks da se ličnost sa kojom se ogromna većina Crnogoraca identifikuje i smatra je istorijski najznačajnijom od strane države konstantno zanemaruje i stavlja po strani, čini se da će još neko vrijeme opterećivati crnogorsko društvo. Po mnogima, to je, nažalost, najbolji pokazatelj koliko zapravo „moderna“ Crna Gora pokušava da raskrsti sa onom tradicionalnom.

    Vlast je ono što vladika nije

    Politički analitičar Boško Vukićević nema dilemu da bi bilo suvišno podsjećati u čemu je značaj obilježavanja dana Njegoševog rođenja, ličnosti koja je, kako kaže, duhovna i etička vertikala cjelokupnog našeg naroda. Utoliko je, dodaje on, mnogo interesantnija za tumačenje činjenica da rođendan našeg velikana ne obilježava država, već samo crkva.

    „Zašto je to tako, odgovor bi se, vjerovatno, mogao potražiti u kratkoročnim političkim kalkulacijama vlasti u odnosima sa predstavnicima manjina. Naime, poznato je da su predstavnici nekih manjina izrazili nezadovoljstvo Njegoševim književnim opusom i da su čak zahtijevali da se njegova vrhunska djela izbace iz školskih programa“, podsjeća Vukićević za Sputnjik.

    Njegošev mauzolej na Lovćenu
    © Wikipedia /
    Njegošev mauzolej na Lovćenu

    Međutim, insistirati isključivo na ovakvom tumačenju, po mišljenju našeg sagovornika, bilo bi isuviše brzopleto i kratkovido, jer se, kako dodaje, čini da su razlozi za distanciranje crnogorskih vlasti od Njegoša i njegove zaostavštine mnogo dublje prirode.

    „Oštro režimsko distanciranje od Njegoša zapravo je dio projekta koji je pokrenut od nekih zapadnih centara moći, a koji predviđa evroatlantsku, ali i antisrpsku Crnu Goru. Suvišno bi bilo naglašavati u kolikoj je mjeri Njegoševa Crna Gora, njegova vizija i zaostavština, udaljena od politike aktuelne vlasti. Vlasti su danas, zapravo, sve ono što vladika nije bio, a Njegoš ih ponekad podsjeća i na ono što su nekad bile, a od čega sada panično žele da pobjegnu“, ocjenjuje Vukićević.

    „Zaista, postavlja se pitanje: na koji bi način Njegoš, koji je, osim toga što je bio jedan od najumnijih ljudi svoga vremena, u narodu prepoznat kao Vjesnik slobode, okarakterisao priklanjanje vojnom (NATO) savezu, koji je bombardovao njegov narod? Ili kako bi komentarisao neprijateljsko distanciranje od vječne prijateljice i zaštitnice — Rusije? Najzad, na koji način bi ocijenio predstavnike robovske svijesti i poklonike ’ideologije debelog crijeva‘? U odgovorima na ova pitanja mogli bi se pronaći razlozi za režimski otklon od Njegoša“, dodaje Vukićević.

    Njegoš — opomena za crnogorski režim

    Sa druge strane, podatak da se „Dani Njegoševi“ održavaju pod pokroviteljstvom Mitropolije crnogorsko-primorske, po viđenju našeg sagovornika, samo pokazuje da je Pravoslavna crkva u Crnoj Gori danas jedini preostali čuvar izvorne, tradicionalne i njegoševske Crne Gore.

    „Aktuelni crnogorski režim pokušava da se sasvim odrekne Njegoša, ali od vladike ipak ne može pobjeći, jer ih on podsjeća i opominje. Njegoševo djelo je oda slobodi; oni slobodu predstavljaju kao suvišan element u procesu njihovog bogaćenja, a za narod nedodirljiv. Vladika slavi i podstiče junaštvo; oni junaštvo preziru. Njegoš izdaju pominje kao uzrok naših nesreća i propasti; oni izdaju uzdižu na pijedestal državničke mudrosti i vizionarstva. Njegoš govori o slozi i ujedinjenju, a njima je ideal razdrobljenje u svrhu ličnog bogaćenja. Dakle — Njegoš je i opomena za njih: gdje su i kad prevjerili i izdali. Takođe, Njegoš je podsjećanje da projekat crnogorskih vlasti ne može biti dugog vijeka“, uvjeren je Vukićević.

    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Facebook nalogaKomentariši preko Sputnik naloga