11:42 24 Septembar 2020
Slušajte Sputnik
    Region
    Preuzmite kraći link
    2062
    Pratite nas

    Čega se u Sarajevu boje, zašto ruska pomoć može u Banjaluku, a ne može u Mostar, pita se dr Predrag Ćeranić, docent na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Banjaluci u autorskom tekstu koji je objavio RTRS.

    Tekst prenosimo u celosti:

    „Četrnaest vojnih transportnih aviona IL-76 doletilo je u Italiju kako bi pomoglo italijanskoj vladi u borbi protiv virusa korona. Prvi tim dočekali su ministar spoljnih poslova Luiđi de Majo i zamjenik ministra.

    Zatim je ruski vojni transportni avion stigao u Sjedinjene Američke Države, noseći tone medicinske opreme i maski neophodnih u borbi protiv pandemije.

    Ruski vojni avion sa medicinskom pomoći sleće na aerodrom u Njujorku
    © REUTERS / Stefan Jeremiah
    Pomoć stigla i Amerikancima: Ruski avion sleće u Njujork

    Avion u organizaciji ruskog Ministarstva odbrane nakon 8.000 kilometara dugog puta sleteo je u Njujork, grad koji je najviše pogođen epidemijom virusa korona u SAD.

    „Tramp je sa zahvalnošću prihvatio ovu humanitarnu pomoć“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    U Srbiju je sletelo svih 11 ruskih aviona Iljušin-76, koji su takođe donijeli humanitarnu pomoć. U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije navedeno je da je Srbiji dostavljena oprema za epidemiološko dijagnostikovanje i dezinfekciju objekata, i da je došlo 87 ruskih vojnika, među kojima su vojni ljekari i virusolozi.

    Navedeno je da je avionima stigla i specijalna medicinska oprema, sredstva za zaštitu i 16 jedinica vojne tehnike.

    Tri Iljušina ruske pomoći sletela su iz Moskve na aerodrom Mahovljani, kod Banjaluke, sa stručnjacima i opremom potrebnom za borbu protiv virusa. Sva tri aviona dočekali su nosioci najviših funkcija Srpske, uključujući i Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koji se odmah po slijetanju ruskih aviona ponudio da posreduje kako bi ruska humanitarna pomoć stigla i u Federaciju BiH.

    Dovoljno je da se ruskoj strani uputi zahtjev, naglasio je Dodik. Direktan odgovor na Dodikovu ponudu iz federalnih institucija tada nije stigao.

    Kako je opasna infekcija u kontinuitetu odnosila ljudske živote, zahtjev ruskoj strani uputio je Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kako bi se pomoglo bolnici u Mostaru.

    Konvoj ruskih specijaliziranih vojnih ABHO vozila za dekontaminaciju i dezinfekciju i 24 člana medicinskog tima 1. maja uputio se prema BiH, a iz Ambasade Rusije u Sarajevu stigla je nota kojom se traži dozvola za ulazak u zemlju. I tada nastaje konfuzija.

    Ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković, upoznala je Ministarstvo bezbjednosti BiH, tj. ministra Fahrudina Radončića, sa pristiglom ruskom notom a Radončić je „vruć krompir“ proslijedio Sifetu Podžiću, ministru odbrane BiH.

    „Loptica“ je Ministarstvu bezbjednosti ubrzo vraćena, uz napomenu da je „u pitanju vojna formacija i da se o njoj jedino Predsjedništvo BiH može izjasniti“. Iz Ministarstva bezbjednosti ministarki Turković je zatim stigla „povratna“ u stilu „šalji dalje“, tj. u Predsjedništvo BiH.

    © Foto : Kabinet Predsednika Republike Srpske
    Ruskim stručnjacima Republika Srpska je odala priznanje za pomoć u borbi protiv korone

    Zadesilo se da o zahtjevu Dragana Čovića, prvog u Hrvata, u potpunosti odlučuje bošnjačka komponenta vlasti u BiH, a kako u Predsjedništvu BiH „sjede dva predstavnika bošnjačkog naroda“ (što je Čović u više navrata javno tvrdio, aludirajući na Željka Komšića, predstavnika Hrvata izglasanog bošnjačkim glasovima) – mali su izgledi da će ruski humanitarni konvoj ugledati Mostar. Ali, nikad se ne zna.

    „Zapinjalo“ je dugo i sa dozvolom nadležne agencije za uvoz ruskih lijekova u BiH pa je na kraju (nakon duge borbe predstavnika Republike Srpske) dozvola potpisana.

    Konačno, ruski vojni ljekari i virusolozi bez ikakvih problema već su stigli u Republiku Srpsku.

    O tome zašto su Rusi mogli neometano doći u Banjaluku a ne i u Mostar pokušao je objasniti ministar Radončić. Naime, ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine izjavio je da je raniji dolazak ruskih stručnjaka u Banjaluku bio tretiran kao humanitarna pomoć, dok je ruskim stručnjacima onemogućen ulazak u zemlju i odlazak u Mostar „jer se to više nije moglo tretirati samo kao humanitarni rad, s obzirom na to da u tom timu ima vojnih osoba“.

    Ruski vojni stručnjak dezinfikuje dom za stare u Italiji
    Press-služba Minoboronы RF
    Ruski vojni stručnjaci i lekari pomogli su mnogim zemljama, kao što su Italija i Srbija, u borbi protiv korone

    Radončić je naglasio i da je slijetanje ruskih aviona u Banjaluku odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova, i da je razlika što se tiče drugog dolaska u tome što je nota ruske ambasade „za ulazak istog konvoja i osoba preko kopnene granice, ovoga puta sadržavala znatno detaljniji spisak vojno-tehničkih sredstava, imena i prezimena medicinskog tima, ali i njihove vojne činove“ što po ministrovim riječima u potpunosti mijenja karakter pomoći.

    Znači, stvar je u činovima. Da revnosni Rusi nisu naveli koje činove nose sve bi bilo OK.

    Republika Srpska ne odbija medicinsku pomoć bez obzira dolazi li iz Kine, Turske, Malezije, ali se u Sarajevu – kada su Rusi u pitanju i kada se radi o humanitarnoj pomoći (slična zavrzlama oko dozvola bila je i 2014. godine u vrijeme velikih poplava, kada se pravio problem zbog dolaska ruskih protivpožarnih snaga) – koristi specijalna „lupa“.

    Zato se na pomoć, kada stiže sa druge strane, gleda drugim očima.

    Naime, 22. aprila ove godine u Tuzli, u kampu Oružanih snaga Dubrave,održana je ceremonija predaje pomoći koju je prikupio Tim za podršku civilno-vojnoj saradnji Američke ambasade. Pomoć je direktno uručena organizacijama civilne zaštite u Tuzli, Bijeljini i Brčkom. I ništa ne bi bilo neobično, da pomoć nije bila više nego simbolična.

    Svakoj od navedenih organizacija stigla je pomoć po specifikaciji koja slijedi: 20 vizira, 20 vodootpornih pregača, 20 pari gumenih rukavica, 2 ručne pumpe sa raspršivačem, 25 kanistera od 5 litara koncentrisanog sredstva, 25 boca od 1 litra sredstva za dezinfekciju ruku. Znači, u Sarajevu u doba korone kaže se: Više volim američke kanistere nego ruske transportne avione.

    Milorad Dodik je protivljenje Sarajeva dolasku ruskog humanitarnog konvoja objasnio lakonski – boje se šta će im Amerikanci reći. Ali, ako se američki predsjednik Tramp zahvalio na ruskoj pomoći, čega se u Sarajevu boje?

    Međutim, izgleda da se ti o kojima govori Dodik boje neke druge Amerike. Ili pak, ministru Radončiću još „zvoni u ušima“ zbog namjere da protjera migrante iz Pakistana skupa sa njihovim ambasadorom u BiH, pa je odluku o dolasku ruskih humanitaraca odmah proslijedio Predsjedništvu BiH, odnosno Šefiku Džaferoviću.

    Da ne bi bilo: tjeraš braću iz Pakistana a dovodiš nam Ruse.“

    Pročitajte još:

    Tagovi:
    blokada, granica, Sarajevo, Banjaluka, Mostar, fahrudin Radončić, Bosna i Hercegovina, stručnjaci, ruska vojska
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Sputnik nalogaKomentariši preko Facebook naloga