Prema rečima portparola Vlade Nemačke Štefana Ziberta, lideri dveju zemalja će razgovarati o situaciji u Siriji i na istoku Ukrajine, ali i izgradnji „Severnog toka 2“.
Prema rečima eksperata, cilj pregovora mogao bi, međutim, da bude i pokušaj da se učvrsti partnerstvo i da se razmene ideje o reakciji na Trampovo uvođenje carina na aluminijum i čelik koje su pogodile i Nemačku i Rusiju.
List navodi da je poslednji sastanak Merkelove i Putina održan u maju ove godine u ruskom gradu Sočiju. Dvoje lidera redovno razgovara i telefonom o spornim spoljnopolitičkim pitanjima.
„Posmatrao bih ovaj sastanak u širem, globalnom kontekstu. Ne vidim u tome znak otopljavanja odnosa Berlina i Moskve, ali oni imaju zajedničke interese i sve više pokušavaju da u vezi s njima sarađuju“, naveo je šef Centra za izučavanje Centralne i Istočne Evrope, Rusije i Centralne Azije Štefan Majster.
Reč je, pre svega, o izgradnji gasovoda „Severni tok 2“ koji će isporučivati ruski gas Nemačkoj, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku. SAD su protiv tog projekta, ali Rusiju i Nemačku povezuju ekonomske i istorijske veze, kao i nasleđe dva svetska rata. U Nemačkoj živi oko tri miliona ruskih Nemaca koji pretenduju na državljanstvu po krvnom pravu.
Dugu istoriju uzajamnih odnosa, koja je počela pre dolaska Merkelove na vlast 2005. godine, imaju i sami lideri dveju zemalja, navodi američki list.
Očekuje se da će Merkelova, koju redovno kritikuju zbog migracione politike, u okviru razgovora o situaciji u Siriji postaviti pitanje povratka sirijskih migranata kućama. Imajući u vidu ulogu Rusije u podršci predsedniku te zemlje Bašaru el Asadu, svaki sporazum o tom pitanju zahteva rusko učešće, navodi „Njujork tajms“.
Postoje i strahovanja da bi nove američke sankcije Rusiji mogle da utiču na rad nemačkih preduzeća, što predstavlja povod za širenje saradnje.
„Ne vidim promene u odnosima Moskve i Berlina, ali na nekim konkretnim pitanjima oni bliže sarađuju, što je odgovor na spoljnu politiku SAD“, naveo je izvršni direktor Istočnog komiteta za nemačku ekonomiju Mihael Harms za „Njujork tajms“.
Svi komentari
Prikaži nove komentare (0)
kao odgovor na(Prikaži komentarSakrij komentar)