Svetske zalihe nafte iznose 1,66 biliona barela, od kojih se u Venecueli nalazi 298,4 milijarde barela, u Iranu 157,8 milijardi, u Rusiji 80 milijardi.
„Ako se saberu obimi zaliha naftnih resursa u tim državama, njihov udeo iznosi 51 odsto od top 30 država-lidera po zalihama i skoro 33 odsto svetskih zaliha nafte. Ako na spisku sankcija uđe Katar, koji je izašao iz OPEK-a 2018. godine i koji podržava Iran, ta cifra će iznositi 34 odsto“, dodala je Lebedinska.
Ekspert je objasnio da su Rusija, Iran i Venecuela 2015. godine obezbeđivali 21,75 odsto dnevne proizvodnje u svetu. Tada je Rusija proizvodila 10,1 milion barela dnevno, Iran — 3,1 milion barela dnevno, Venecuela — 2,5 miliona barela dnevno.
„Aktivnost SAD na političkoj areni je dovela do toga da se petina proizvodnje nafte našla pod sankcijama“, naglasila je Lebedinska.
Po njenim rečima, u pozadini toga SAD povećavaju svoj izvoz.
„SAD proizvode 9,8 odsto više od Rusije. U poređenju sa 5. oktobrom 2019. godine, proizvodnja u SAD je iznosila 11,8 miliona barela dnevno, u Rusiji — 10,7 miliona barela dnevno. Ako je ranije oko 95 odsto američke nafte kupovala Kanada, sada 25 odsto otpada na Evropu“, objasnio je ekspert.
Svi komentari
Prikaži nove komentare (0)
kao odgovor na(Prikaži komentarSakrij komentar)