06:00 23 Jun 2021
Slušajte Sputnik
    Život
    Preuzmite kraći link
    1670
    Pratite nas

    U centru Beograda danas je otvorena Spomen-soba stradalim Srbima u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995 godine, a prema podacima Komisije za nestala lica Vlade Srbije oko 1.600 osoba se i posle 30 godina vode kao nestale.

    Otvaranju su prisustvovali ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Darija Kisić Tepavčević i predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović koji su saglasni u oceni da ta soba ispunjena emocijama bola i patnje, još jednom podseća na sva stradanja i egzodus koji su Srbi proterani sa svojih ognjišta doživeli od ''91. do ''95.

    Kisić Tepavčević je obraćajući se porodicama Udruženja "Suza" navela da se osim bola i patnje koje se osećaju u spomen sobi oseća i njihova hrabrost i istrajnost da istraju u borbi dok i poslednja osoba koja se vodi kao nestala ne bude pronađena.

    Udruženje porodica poginulih i nestalih Suza
    © Sputnik / Lola Đorđević
    Udruženje porodica poginulih i nestalih "Suza"

    "Prošlo je više od 30 godina od prvih stradanja i nestalih lica na prostoru bivše Jugoslavije i nažalost mnoga pitanja ostala su i dalje nerešena", kazala je Kisić Tepavčević.

    Prema njenim rečima, u toku je izrada nacrta zakona da se i pravnim aktom reguliše to, kako je navela, izuzetno važno pitanje za našu zemlju.

    "Na zidovima možemo da vidimo slike nestalih osoba, ovo je tek jedna desetina fotografija, problem jeste ogroman, ali država je uz vas", poručila je Kisić Tepavčević.

    Ministarka je istakla da to koliko je značajno to pitanje govori i činjenica da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić svojim autoritetom direktno podržao zahtev Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije i direktno podržao izradu nacrta zakona koji se očekuje u narednom periodu.

    Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, gospođa Darija Kisić Tepavčević
    © Sputnik / Lola Đorđević
    Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, gospođa Darija Kisić Tepavčević

    Predsednik Komisije Veljko Odalović kazao je da se prema podacima koje poseduje 396 naših državljana - nastradalih vojnika i dalje vode kao nestali, kao i 593 osobe čiji su nestanak prijavile porodice koje su izbegle i utočište našle u Srbiji i 684 osobe sa operativne liste koje su stradale u raznim kolonama, čija sudbina nije poznata, a nisu u zvaničnoj evidenciji.

    "To govori o obimu i težini zločina i stradanja", kazao je Odalović i istakao da Komisija Vlade Srbije svoje obaveze, koje Hrvatska zloupotrebljava u svojim izjavama politizujući ih, redovno izvršava.

    Kada je u pitanju srpska strana, Odalović kaže da u ovom trenutku imaju zahteve usmerene ka Hrvatskoj i da i dalje insistiraju da se završe iskopavanja na poznatim grobnim mestima, kojih je 36, kao i da se razreši sudbina i da odgovor na pitanje čija su tela u mrtvačnicama u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, gde se nalazi 878 tela.

    U centru Beograda danas je otvorena Spomen soba stradalim Srbima u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995 godine,
    © Sputnik / Lola Đorđević
    U centru Beograda danas je otvorena Spomen soba stradalim Srbima u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995 godine,

    Dodaje da su sigurni da je polovina njih u mrtvačnicama izvesno sa lokacija gde su ekshumirani Srbi, a koji nisu identifikovani.

    Takođe, Komisija insistira i da se da odgovor šta je sa sudbinom vojnika koji su stradali u Bjelovarskoj kasarni, šta je sa onima koji su bili u zloglasnom logoru - mučilištu ''Lori'', koji nisu pronađeni, čija sudbina nije poznata.

    "Više od godinu i po dana je prošlo od poslednje ekshumacije koja je rađena u Hrvatskoj, uvažavamo da je bio zemljotres, posledice koje su nastale, ali predugo je to da bi porodice mogle da čekaju i da ne znaju šta je sa njihovim najmilijima, za koje sam siguran da mogu biti identifikovani", kazao je Odalović.

    Otvaranje Spomen-sobe o stradanju Srba u ratu u Hrvatskoj (1991-1995)
    © Sputnik / Lola Đorđević
    Otvaranje Spomen-sobe o stradanju Srba u ratu u Hrvatskoj (1991-1995)

    Govoreći o fotografijama koje su postavljene na zid spomen sobe, Odalović je ukazao da su to stradalnici.

    "O njima pričamo, oni su nažalost svi verovatno mrtvi, ali što porodicama pripada je da pronađemo posmrtne ostatke, da im predamo, da ih sahrane i da nađu svoj mir i da insistiramo da oni koji su zločini počinili budu oni koji će biti procesuirani", kazao je Odalović.

    Dragana Đukić iz Udruženja porodica poginulih i nestalih "Suza" navela je da je danas otvorena spomen soba skromna, ali da u stvari predstavlja jednu od inicijativa da se u budućnosti otvori ozbiljan memorijal.

    "Problem već predugo traje, preostali članovi porodica umiru, svedoci umiru, vrlo je važno da se zabeleže činjenice dok imamo živih svedoka", kazala je Đukić i poručila da ako je neko sebi dao za pravo da nastardalima uzme živote, naše je da pamtimo.

    Tagovi:
    Hrvatska, žrtve, spomen soba, Beograd
    Standardi zajedniceDiskusija
    Komentariši preko Sputnik nalogaKomentariši preko Facebook naloga